U nedavnom razvoju događaja na globalnoj političkoj sceni, svjedočimo važnim pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, koji imaju za cilj ublažavanje dugotrajnog trgovinskog sukoba između ove dvije najveće svjetske ekonomije. U fokusu su napori za produženje primirja u carinskom ratu, ali i iznenadna odluka administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa koja je izazvala dodatne tenzije u odnosima sa Tajvanom.
Naime, visoki predstavnici SAD-a i Kine okupili su se u Stockholmu na pregovorima koji su trajali oko pet sati. Ovaj sastanak, održan u prostorijama Rosenbad – ureda švedskog premijera, okupio je ključne ekonomske dužnosnike dvije zemlje. Sa američke strane, ministar finansija Scott Bessent bio je dio pregovaračkog tima, dok je za Kinu potpredsjednik vlade He Lifeng bio prisutan, između ostalog, i putem video veze. Razgovori su, iako su završeni u kasnim popodnevnim satima, bili zatvoreni za javnost, a pregovori se nastavljaju i u narednim danima.
Ključni cilj ovih razgovora je produženje postojeće primirjene faze trgovinskog spora za dodatna tri mjeseca. Ovaj rok, koji ističe 12. augusta, daje Kineskoj Narodnoj Republici vremena da postigne trajni dogovor s američkom administracijom. Podsjetimo, tokom maja i juna su već postignuti preliminarni sporazumi kojima je uspješno spriječena eskalacija sukoba kroz povećanje carina i zabranu izvoza rijetkih minerala iz Kine.
Na konferenciji za medije u Škotskoj, održanoj uz prisustvo britanskog premijera Keira Starmera, Donald Trump je izjavio: “Volio bih vidjeti da Kina otvori svoju zemlju”. Ova izjava jasno odražava američku želju za većom transparentnošću i otvaranjem kineskog tržišta američkim kompanijama, što je jedna od glavnih tema u trgovinskim pregovorima.
Ukoliko se dogovor ne postigne, svjetski trgovinski lanci mogli bi doživjeti značajne poremećaje. Carine bi mogle biti vraćene na troznamenkaste razine, što praktično predstavlja trgovinski embargo između dvije zemlje, sa ozbiljnim posljedicama po globalnu ekonomiju. Trgovinski stručnjaci vjeruju da postoji mogućnost odgode uvođenja ovih mjera za dodatnih 90 dana, slično kao što je to bilo dogovoreno ranije u maju.
Ovakvo produženje perioda primirja bi, osim što bi spriječilo daljnju eskalaciju trgovinskog sukoba, olakšalo i pripremu mogućeg sastanka između Trumpa i kineskog predsjednika Xija Jinpinga na jesen 2025. godine. Taj summit bi mogao označiti novu fazu u odnosima dvije zemlje, sa potencijalom za dugoročna rješenja.
Međutim, istovremeno s ovim pregovorima, pojavila se i iznenadna i kontroverzna odluka Trumpove administracije koja je zabranila tajvanskom predsjedniku da se zaustavi u New Yorku tokom svoje službene posjete Srednjoj Americi. Ova zabrana zaustavljanja u jednom od najvažnijih američkih gradova dogodila se 28. jula 2025. godine, istog dana kada su Amerikanci pokušavali da dodatno osnaže trgovinske pregovore s Kinom i organizuju sastanak s Xijem.
Ova situacija jasno pokazuje složenost i kontradiktornost američke politike prema Aziji, naročito u odnosu prema Tajvanu, koji je predmet spora između Kine i SAD. Kina smatra Tajvan svojim teritorijem i oštro reagira na svaku američku podršku ili priznanje ove otoke države. S druge strane, Sjedinjene Države ostaju glavni saveznik Tajvana, što dodatno komplikuje međunarodne odnose u regionu.
Da sumiramo najvažnije elemente ovog razvoja događaja:
-
Trgovinski pregovori između SAD i Kine u Stockholmu traju s ciljem produženja primirja i sprečavanja eskalacije carinskog rata.
-
Predsjednik Trump želi da Kina otvori svoje tržište, što je jedna od ključnih tema u pregovorima.
-
Ukoliko ne dođe do sporazuma, prijeti ozbiljan poremećaj globalnih nabavnih lanaca kroz vraćanje visokih carina.
-
Moguća je nova odgoda uvođenja carina na 90 dana, koja bi omogućila i pripremu samita Trump – Xi.
-
Paralelno, administracija SAD je zabranila tajvanskom predsjedniku slijetanje u New York, što dodatno pojačava tenzije između SAD i Kine.
-
Ova zabrana se dešava u ključnom trenutku trgovinskih pregovora, naglašavajući da su prioriteti američke administracije, kako izgleda, ekonomski interesi kineskog juana važniji od podrške tajvanskoj demokratiji.
Ovakvi događaji pokazuju koliko su odnosi između ovih velikih sila kompleksni i često isprepleteni između ekonomskih interesa i geopolitike. Pregovori u Stockholmu predstavljaju važan korak ka smirivanju trgovinskog sukoba, dok zabrana zaustavljanja tajvanskog predsjednika u SAD podsjeća na finu diplomatsku igru i tenzije koje još nisu razriješene. U narednim mjesecima, pažnja globalne javnosti ostaje usmjerena na ishod ovih važnih pregovora i političkih odluka koje će oblikovati budućnost međunarodnih odnosa.
