Na teritoriji Unsko-sanskog kantona i Prijedora pokrenuta je velika operacija koju predvodi Federalna uprava policije (FUP), a koja, prema dostupnim informacijama, ima cilj da razotkrije koruptivne veze između državnih službenika i jedne od najbogatijih privatnih kompanija u Bosni i Hercegovini – Lager iz Posušja. Prema riječima Rame Isaka, ministra unutrašnjih poslova Federacije BiH, istraga je i dalje u toku, dok su aktivnosti policije na terenu intenzivne i obuhvataju brojne lokacije.
U okviru ove operacije, do sada je uhapšeno 22 osobe, među kojima se nalaze i policijski službenici. Glavno krivično djelo koje im se stavlja na teret jeste organizirani kriminal, s posebnim fokusom na primanje mita i drugih oblika nedopuštene koristi. Ovaj slučaj baca ozbiljnu sumnju na integritet dijela policijskog sistema i otvara pitanje koliko su duboke veze između kriminala i javnih institucija.
Istraga je posebno usmjerena na aktivnosti koje se odnose na sumnjiv transport sirovina iz rudnika Kamengrad, koji se nalazi u Sanskom Mostu, a kojim upravlja spomenuta firma Lager. Pored toga, izvršeni su pretresi i u službenim prostorijama kompanije u Posušju, koje se direktno dovode u vezu s navedenim poslovima.
U fokusu javnosti našla se kompanija Lager, čiji poslovni uspjeh izaziva pažnju, ali i sumnju. Ova firma je, prema podacima Finansijsko-informatičke agencije, u 2024. godini zauzela drugo mjesto po ostvarenoj neto dobiti u Federaciji BiH, sa prijavljenih 83 miliona KM. Rast profita, kako se navodi, velikim dijelom potiče iz ugovora sklopljenih s državnim kompanijama.
Jedan od ključnih ugovora koji se ističe je:
-
Isporuka 400.000 tona mrkog ugljena za Termoelektranu Kakanj, u sklopu Elektroprivrede BiH, vrijedan 54,04 miliona KM, uključujući i troškove prijevoza.
Lager je već ranije povezivan s nizom višemilionskih ugovora s rudnicima u vlasništvu Elektroprivrede BiH, dok se njen vlasnik u Hrvatskoj suočava sa optužnicom vezanom za kontroverzni projekat vjetroelektrane kod Knina. Uz to, Ured za reviziju Federacije BiH je u ranijim izvještajima izrazio sumnju u moguće precjenjivanje vrijednosti ugovora koje je Lager sklapao s državnim institucijama.
Od 2015. godine, Lager je nosilac koncesije za eksploataciju mrkog ugljena u Sanskom Mostu, ali se krajem prošle godine situacija zakomplikovala. Općinsko vijeće donijelo je odluku o poništenju koncesije, što je izazvalo reakciju nadležnih ministarstava, koja su tvrdila da ne postoji zakonski osnov za ukidanje dozvola, te da je eksploatacija obavljena u skladu s propisima.
Kompanija Lager je, s druge strane, u svojoj javnoj odbrani istakla niz činjenica u svoju korist:
-
Poštovanje svih zakonskih i okolišnih procedura.
-
Ulaganje desetina miliona maraka u modernizaciju rudnika Kamengrad.
-
Otvaranje oko 600 radnih mjesta u lokalnoj zajednici.
Ova odbrana, međutim, ne mijenja tok istrage, koja se trenutno vodi u saradnji sa MUP-om Unsko-sanskog kantona i Odjelom za organizirani kriminal Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. Ova međuentitetska saradnja naglašava ozbiljnost istrage i složenost slučaja, s obzirom na to da se aktivnosti odvijaju na teritoriji oba entiteta.
Zanimljivo je da ova operacija dolazi u trenutku kada se u Bosni i Hercegovini sve više raspravlja o korupciji u javnim institucijama i vezi između politike, biznisa i pravosuđa. Pitanja koja se postavljaju su brojna:
-
Koliko su jake veze između lokalnih vlasti i velikih privatnih firmi?
-
Da li se politička moć koristi za favorizovanje određenih preduzeća na štetu javnog interesa?
-
Hoće li pravosudni sistem pokazati dovoljno nezavisnosti i snage da procesuira sve odgovorne?
Sve to ukazuje da je slučaj Lager samo vrh ledenog brijega, koji bi mogao otvoriti put ka mnogo širem rasvjetljavanju sistema privilegija i koruptivnih praksi koje narušavaju pravnu državu i tržišnu konkurenciju.
U konačnici, ovaj slučaj predstavlja ozbiljan test za pravosudne i sigurnosne institucije BiH. Ukoliko istraga bude vođena transparentno i bez političkog pritiska, to bi moglo označiti početak ozbiljnijeg obračuna sa korupcijom na višim nivoima vlasti. Međutim, ukoliko se sve svede na par hapšenja i bez konkretnih sudskih epiloga, javnost će još jednom izgubiti povjerenje u institucije koje bi trebale biti stub vladavine prava.