Adam Hamawy ušao u američki Kongres: ljekar, ratni hirurg i humanitarac s posebnim vezama s Bosnom i Hercegovinom

Adam Hamawy, američki ljekar, bivši vojni hirurg i čovjek koji je veći dio svoje profesionalne karijere proveo u najtežim kriznim žarištima svijeta, osvojio je mjesto u Predstavničkom domu američkog Kongresa. Demokratski kandidat pobijedio je u 12. kongresnom okrugu savezne države New Jersey, nadmašivši republikanca Gregga Melea, a pobjedu mu je pripisala i agencija Associated Press nakon što su preliminarni rezultati pokazali uvjerljivu prednost. Prema dostupnim podacima, Hamawy je osvojio više od 70 posto glasova, što ovu pobjedu čini ne samo politički važnom, već i simbolički snažnom porukom birača.

Njegov ulazak u Kongres nosi i snažnu historijsku dimenziju. Hamawy će postati prvi musliman iz New Jerseyja izabran u američki Kongres, ali i prvi kongresmen arapsko-američkog porijekla iz ove savezne države. U američkom političkom kontekstu, takav ishod govori o promjenama u biračkom tijelu, većoj otvorenosti prema kandidatima različitog etničkog i vjerskog porijekla te o rastućem utjecaju zajednica koje su decenijama bile potcijenjene u političkom životu SAD-a.

Za Bosnu i Hercegovinu, međutim, njegovo ime nije novo. Hamawy je s našom zemljom povezan još od 1994. godine, kada je kao student medicine učestvovao u svojoj prvoj humanitarnoj misiji. Prema informacijama objavljenim na njegovoj zvaničnoj kampanjskoj stranici, tada je sarađivao s Ujedinjenim nacijama u dopremanju medicinskog materijala bolnicama u Bosni i Hercegovini. Taj period ostavio je dubok trag na njega, a u svojoj biografiji navodi da je tada iz prve ruke svjedočio genocidu i razaranju koje je rat ostavljao iza sebe. Upravo je to iskustvo, kako se može zaključiti iz njegovih javnih istupa, snažno oblikovalo njegovu kasniju posvećenost medicini, humanitarnom radu i političkom aktivizmu.

Tokom narednih decenija Hamawy je učestvovao u brojnim misijama u kriznim područjima širom svijeta. Radio je u Haitiju, Sudanu, Kolumbiji, Belizeu, Siriji, Libanu, Palestini, Turskoj i Jordanu, gdje je pomagao pacijentima u uslovima u kojima su zdravstveni sistemi bili urušeni, a osnovna medicinska pomoć često nedostupna. Takva karijera nije samo rijetka, nego i izuzetno zahtjevna, jer podrazumijeva rad u ratnim zonama, u izvanrednim okolnostima, bez sigurnosti i s ograničenim resursima. Upravo zato njegov profesionalni put izaziva pažnju i poštovanje, i među medicinskim radnicima i među onima koji prate humanitarne aktivnosti na međunarodnom nivou.

Posebno mjesto u njegovom životopisu zauzima Gaza, gdje je 2024. i 2025. godine boravio kao dio medicinskih timova koji su pružali pomoć ranjenim i bolesnim stanovnicima tokom izraelskih vojnih operacija. Misije su, prema dostupnim informacijama, organizirane uz učešće Palestinsko-američkog medicinskog udruženja, a koordinirane su preko Svjetske zdravstvene organizacije. Boravak u Gazi dodatno je pojačao njegovu političku vidljivost, ali i učvrstio njegovu reputaciju ljekara koji ne govori samo o humanitarnim krizama, nego ih i lično doživljava na terenu. Za birače koji cijene iskustvo i autentičnost, takva biografija mogla biti jedan od razloga zašto je stekao snažnu podršku.

Hamawy je, osim što je ljekar i humanitarac, i bivši vojni hirurg američke vojske. Tokom službe u Iraku radio je u vojnoj bolnici u Bagdadu, gdje je, prema njegovoj biografiji, stekao dragocjeno iskustvo u radu s ranjenim vojnicima i civilima pogođenim ratnim posljedicama. U vojnoj karijeri dosegao je čin potpukovnika, a nakon završetka službe vratio se u New Jersey, gdje je nastavio raditi kao ljekar i osnovao privatnu ordinaciju za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju u Princetonu. Njegov profesionalni razvoj pokazuje spoj medicinske stručnosti, vojnog iskustva i praktičnog rada s pacijentima, što ga razlikuje od mnogih političara koji u javni život ulaze bez slične profesionalne širine.

U kampanji je Hamawy zastupao politike koje se snažno oslanjaju na socijalnu pravdu, zdravstvenu dostupnost i zaštitu ljudskih prava. Među njegovim najvažnijim porukama bila je potreba za prekidom američke vojne pomoći Izraelu i obustavom isporuka oružja državama koje krše ljudska prava. Također je oštro kritikovao izraelske vojne operacije u Gazi, a protivio se i američkom vojnom angažmanu u mogućem sukobu s Iranom, nazivajući takav pristup nezakonitim i nemoralnim. Ovakav stav smješta ga među političare koji pokušavaju povezati vanjsku politiku s etičkim standardima, što je u američkom Kongresu često predmet žestokih rasprava.

Na domaćem planu, Hamawy se fokusirao na pitanja koja direktno pogađaju svakodnevni život građana. Zalagao se za univerzalnu zdravstvenu zaštitu, odnosno sistem u kojem bi medicinske usluge bile dostupnije bez obzira na finansijsko stanje pacijenata. Pored toga, isticao je potrebu za većim ulaganjima u javno obrazovanje, smanjenjem troškova života i otpisom medicinskih i studentskih dugova. Te teme posebno odjekuju u New Jerseyju, saveznoj državi s visokim troškovima stanovanja, velikim pritiskom na srednju klasu i snažnim interesom za kvalitet javnih usluga.

Hamawyjev životni put počinje daleko od New Jerseyja. Rođen je u Egiptu, a u Sjedinjene Američke Države stigao je sa svega sedam mjeseci, zajedno s porodicom. Odrastao je u radničkom okruženju, što je, prema njegovim ranijim istupima, snažno utjecalo na njegov pogled na društvo i nejednakost. Studirao je na Univerzitetu Rutgers, gdje je završio biologiju i medicinu, a kasnije stekao i diplomu iz poslovne administracije. Ta kombinacija naučnog, medicinskog i menadžerskog obrazovanja dodatno objašnjava zašto ga mnogi vide kao kandidata koji razumije i sistem i ljude koje taj sistem često zanemaruje.

Njegov izbor dolazi nakon što je demokratska zastupnica Bonnie Watson Coleman, koja je predstavljala 12. okrug od 2015. godine, najavila da se neće ponovo kandidovati. Time je otvoren prostor za novo političko lice, ali i za nastavak demokratske dominacije u tom dijelu New Jerseyja. Ipak, Hamawyjev dolazak u Kongres nije važan samo zbog stranačke matematike. On u Washington donosi iskustvo čovjeka koji je radio u ratu, pomagao civilima u najtežim okolnostima i godinama zagovarao ideju da medicina i politika ne smiju biti odvojene od ljudskog dostojanstva. Upravo ta kombinacija mogla bi njegov mandat učiniti jednim od zanimljivijih u narednom sazivu američkog Kongresa.

Za mnoge u Bosni i Hercegovini, njegovo ime sada dobija i dodatnu težinu. Ljekar koji je prije više od tri decenije pomagao u ratnoj BiH sada ulazi u zakonodavno tijelo najmoćnije države svijeta. U tome se prepliću lična priča, humanitarna posvećenost i politički uspon, a Hamawyjev primjer podsjeća da iskustva stečena u krizama mogu oblikovati ne samo karijeru pojedinca, nego i njegov javni angažman. Njegov izbor je zato više od obične izborne pobjede: on je i priča o kontinuitetu, sjećanju i odgovornosti prema ljudima kojima je pomoć najpotrebnija.