Naslovna fotografija: zgrada Narodne skupštine RS, 4. april 2025, arhiva. Foto: Dans, Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0. Nije snimak sjednice Komisije.
Može li vršilac dužnosti direktora javnog preduzeća istovremeno sjediti u skupštini? Današnji medijski izvještaji ponovo su otvorili to pitanje za novoizabrane zastupnike u Republici Srpskoj, posebno kadrove vladajuće koalicije zaposlene u energetskom sektoru. Službeno rješenje iz Šekovića pokazuje da privremeni status direktora sam po sebi nije zaštita od utvrđivanja sukoba interesa. Ipak, jedan riješeni predmet nije odluka kojom su automatski oduzeti mandati svim osobama spomenutim u medijima.
Slobodna Bosna i Nezavisne novine 28. oktobra prenose Capitalovu procjenu da bi desetak novoizabranih zastupnika moglo biti pred izborom između mandata i rukovodećeg mjesta. Među imenima navode Bojana Savića iz Elektro Bijeljine, Acu Stanišića iz Elektrodistribucije Pale te Žarka Novakovića iz RiTE Ugljevik, kadrove SNSD-a. Ovi navodi opisuju mogući domet drugačije prakse, a ne dokazuju postojanje pojedinačnog konačnog rješenja protiv svakog od njih.
Šta je Komisija zaista odlučila
Republička komisija za utvrđivanje sukoba interesa je rješenjem od 15. oktobra utvrdila da je Mladen Lazić, odbornik u Skupštini općine Šekovići, bio u sukobu interesa dok je istovremeno obavljao funkciju v.d. direktora tamošnjeg Komunalca. U istom aktu konstatirano je da je sukob otklonjen njegovim razrješenjem s direktorskog mjesta 18. augusta.
Komisija je provjeravala sudski registar i odluku o razrješenju. Lazić je tokom postupka tvrdio da svojim skupštinskim djelovanjem nije utjecao na odluke i rad organa u kojima je zaposlen. Komisija je, nakon razmatranja dokaza i zakonskih odredbi, ipak utvrdila nespojivost istovremenih funkcija. To je upravni nalaz o sukobu interesa, a ne krivična presuda za korupciju.
Posebno je značajan odnos prošlog i budućeg stanja: razrješenje je uklonilo nespojivost za ubuduće, ali nije izbrisalo činjenicu da je ranije postojala. Budući da je sukob već bio otklonjen tokom postupka, Komisija nije ostavljala dodatni rok za njegovo uklanjanje. U rješenju je navedena mogućnost žalbe u roku od 15 dana od prijema; iz samog objavljenog akta ne može se zaključiti je li žalba naknadno podnesena.
Energetski sektor u središtu rasprave
Prema izvještaju Nezavisnih, među imenima za koja se postavlja pitanje dvostruke funkcije nalaze se i rukovodioci drugih preduzeća sistema Elektroprivrede RS. Istovremeno se izričito navode nedoumice oko izvršnih direktora, rukovodilaca uprava i odnosa lokalnog preduzeća prema mandatu na entitetskom nivou. Zbog tih razlika nije opravdano sve navedene položaje svesti na isti pravni zaključak.
U praktičnom smislu, javnost treba razlikovati tri stvari: medijsku listu mogućih slučajeva, pokrenuti postupak i konačno odlučen predmet. Ta razlika omogućava praćenje odgovornosti bez preuranjenog proglašavanja da je neko već izgubio funkciju. Potrebni su podaci o stvarnom položaju osobe, trajanju istovremenog obavljanja poslova i odluci nadležnog tijela.
Zašto naziv funkcije nije dovoljan
SrpskaCafe prenosi ocjenu Damjana Ožegovića iz Transparency Internationala BiH da je za zaštitu integriteta javne funkcije važno šta osoba stvarno radi, bez obzira na to je li imenovana privremeno ili na puni mandat. On smatra da dosljedna promjena prakse može zatvoriti prostor koji je ranije ostavljalo formalno pozivanje na status vršioca dužnosti. To je procjena predstavnika organizacije, a njena primjena zavisit će od daljnjih predmeta.
Drugo rješenje Komisije od 15. oktobra, u predmetu Stevana Karlice iz Novog Grada, pokazuje i zašto su pojedinačne činjenice važne. Tamo je predmet bila kombinacija odborničkog mandata i zaposlenja namještenika u općinskoj upravi, a ne direktorsko mjesto u javnom preduzeću. Komisija je naložila otklanjanje sukoba u roku od 30 dana od dostave konačnog rješenja. Taj rok zato ne treba automatski pripisati svim direktorima iz današnjih napisa.
U zasebnom predmetu Karlica Komisija podsjeća i na obavezu da se javne dužnosti obavljaju odgovorno, zakonito i nepristrasno, uz očuvanje vlastite vjerodostojnosti i povjerenja građana. Navodi i zakonsku obavezu podnošenja ostavke na nespojive dužnosti prije preuzimanja javne funkcije. Takvo obrazloženje pomaže razumjeti preventivnu svrhu pravila: odgovornost počinje pri izboru funkcije, a ne tek poslije upozorenja.
Suština novog političkog pitanja jeste hoće li se kriteriji jednako primjenjivati na sve izabrane predstavnike. Odgovor će dati obrazložene odluke i njihovo izvršenje. Za sada je potvrđen konkretan raniji nalaz iz Šekovića, dok šire posljedice za sastav Narodne skupštine ostaju pitanje koje zahtijeva provjeru svakog slučaja.
Izvor: Republička komisija za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske, Slobodna Bosna, Nezavisne novine, SrpskaCafe
