U vezi s praksom ugošćavanja nakon dženaze, Husein Đozo, cijenjeni islamski učenjak, dao je specifične upute koje se temelje na šerijatskim propisima i sunnetskoj praksi. On naglašava da je praksa organiziranja gozbi nakon dženaze, kako bi se ugošćavali prisutni, neislamski običaj koji potječe iz predislamskog, paganskog doba (džahilijjeta). Đozo ističe nekoliko ključnih tačaka u svojoj fetvi:
- Odbacivanje neislamskih običaja:
- Praksa organiziranja gozbi nakon dženaze nije islamska i treba je izbjegavati. Ovi običaji nemaju opravdanja u islamu i utemeljeni su na paganskim tradicijama.
- Preusmjeravanje sredstava:
- Umjesto trošenja novca na ugošćavanje prisutnih, preporučuje se da porodica umrloga ta sredstva usmjeri ka pomaganju siromašnima, posebno siromašnim đacima. Ovo bi bio mnogo plemenitiji i korisniji čin.
- Podrška od strane zajednice:
- Prema šerijatskim propisima, pohvalno je (mustehab) da komšije i prijatelji donesu hranu porodici umrloga. Ova praksa ima za cilj da olakša porodici koja je zauzeta i potresena smrću bližnjeg.
- Hadis kao primjer:
- Đozo navodi primjer iz života Poslanika Muhammeda, a.s., kada je prilikom smrti jednog člana porodice Džefer ibn Ebi Taliba, rekao: “Pripremite hranu za Ali Džefera jer su oni sada drugim brigama i poslovima okupirani.” Ovo pokazuje važnost pomoći i podrške porodici umrloga, ali bez nametanja dodatnih obaveza i troškova na njih.
- Određeni izuzeci:
- Ako neko od poznatih prijatelja ili rodbine dođe izdaleka i mora prenoćiti, porodica je dužna da ih ugosti. Ovaj čin gostoprimstva ne spada pod neislamske običaje i ima opravdanje u šerijatu.
Zaključno, Đozo naglašava potrebu da se muslimani oslobode štetnih običaja koji nemaju utemeljenje u islamskom učenju. Fokus bi trebao biti na podršci porodici umrloga kroz zajednicu, pružanjem pomoći i olakšavanja njihovih obaveza, umjesto na dodatnim opterećenjima koja dolaze s organiziranjem gozbi
