Burni televizijski duel Smajića i Stojanovića otvorio nova politička pitanja nakon izbora
Gledatelji Federalne televizije koji su pratili emisiju Plenum 6. oktobra mogli su svjedočiti jednom od onih političkih razgovora koji brzo prerastu iz argumentirane razmjene stavova u otvoreni verbalni okršaj. U središtu pažnje našli su se Džemal Smajić iz Stranke za BiH i Igor Stojanović iz SDP-a, a njihov dijalog je, uprkos pokušajima voditeljice Dejana Regoje da zadrži kontrolu nad emisijom, više puta izmakao iz uobičajenog toka debatnog formata.
Tema je, očekivano, bila formiranje vlasti, raspodjela političke moći i osjetljiva pitanja nacionalne zastupljenosti u Bosni i Hercegovini, ali se rasprava vrlo brzo pretvorila u puno širi politički sukob narativa.
Uz Stojanovića, u studiju su bili i Edin Smajić iz SDA te Marijan Marjanović iz HDZ-a, što je dodatno pojačalo težinu teme. U takvom sastavu, gotovo svaka izjava mogla je izazvati novu repliku, pa nije čudno da je razgovor krenuo u pravcu međusobnog ispravljanja i osporavanja interpretacija. Debata je počela nakon uvodnih komentara o tome kako bi nova vlast mogla izgledati i ko će uopće imati presudnu ulogu u pregovorima.
Dok je HDZ-ova strana insistirala na izmjenama izbornog zakonodavstva, predstavnici drugih stranaka fokus su pokušavali prebaciti na pitanja ravnoteže među konstitutivnim narodima i šire funkcionalnosti institucija.
Napetost je porasla kada je Smajić pokušao komentarisati prethodnu Stojanovićevu izjavu o položaju Srba u Federaciji BiH. U toj fazi rasprave Smajić je nastojao pokazati da se, po njegovom mišljenju, ne može povlačiti znak jednakosti između položaja Srba u Federaciji i položaja Bošnjaka u drugom entitetu, tvrdeći da se ta dva politička i društvena konteksta ne mogu porediti na isti način.
Stojanović ga je odmah ispravio, naglasivši da nije izgovorio formulaciju koju mu Smajić pripisuje. Upravo taj trenutak otvorio je prostor za novu rundu optužbi, tumačenja i međusobnog prozivanja.
Smajić je potom nastavio sa tvrdnjom da Bošnjaci godinama trpe posljedice političke samovolje i institucionalnih pritisaka, posebno u dijelu Bosne i Hercegovine u kojem dominira SNSD. U njegovoj argumentaciji, ključni problem je bio to što se, kako je rekao, volja pojedinih institucija ili nosilaca funkcija lako može obesnažiti političkim potezima jačih aktera.
Tako je u raspravi otvoreno pitanje i legitimnosti odluka koje se donose mimo, kako je naveo, suštinskog uvažavanja demokratske volje. Stojanović je na to odgovorio podsjećanjem da problem političke neravnopravnosti ne pogađa samo jedan narod, nego da se u bh. sistemu različite grupe suočavaju s ograničenjima koja proizlaze iz ustavnog poretka i naslijeđa Dejtonskog sporazuma.
U jednom trenutku ton je postao toliko zaoštren da su sagovornici počeli govoriti istovremeno, prekidati jedan drugog i osporavati gotovo svaku rečenicu. Stojanović je tvrdio da Smajić ponavlja poznatu SDA retoriku, kakvu je, kako je rekao, slušao godinama, dok je s druge strane poručivao da se ne može govoriti samo o jednom narodu kao jedinom ugroženom.
Naglašavao je da ni Bošnjaci, ni Hrvati, ni Srbi ne mogu biti zadovoljni sistemom u kojem ne postoji potpuna ravnopravnost u izboru političkih predstavnika. U toj logici, istakao je i da je vrijeme da nova politička većina razmišlja o dugoročnijim rješenjima, a ne samo o dnevno-političkim porukama i međusobnim optužbama.
Posebno je napeto bilo kada se razgovor spustio na lična tumačenja političkih poteza i odnosa prema pojedinim liderima. Smajić je pokušavao poentirati da određeni postupci vladajućih struktura poništavaju suštinu političkog predstavljanja, dok je Stojanović uzvraćao da se takve tvrdnje ne mogu jednostavno iznositi bez šireg ustavnog i pravnog konteksta.
U jednom dijelu rasprave spominjano je i pitanje imenovanja u Vijeću ministara, kao i interpretacije diskriminacije, pri čemu su obje strane nastojale dokazati da upravo njihov politički stav bolje štiti demokratske principe. Voditeljica Dejana Regoje više je puta pokušala vratiti razgovor u kontrolisane okvire, ali je tek nakon nekoliko minuta uspjela smiriti situaciju i spriječiti potpuno urušavanje debate.
Međutim, politička važnost emisije nije se iscrpila u samom sukobu u studiju. Nakon burnih razmjena, pojavila se i potvrda da je SDA otvorila političku ruku prema Stranci za BiH kada je riječ o budućem formiranju vlasti.
Džemal Smajić je na to reagovao porukom da je prirodno prvo razgovarati sa strankama koje su bile u opoziciji zajedno sa SBiH, posebno sa SDA i DF-om, te je poručio da njegova stranka ne želi ulaziti u vlast po svaku cijenu, ali da je spremna za razgovor. Takva izjava sugeriše da SBiH želi zadržati pregovaračku fleksibilnost i izbjeći utisak da joj je jedini cilj ulazak u fotelje.
U političkom smislu, najzanimljiviji dio cijele priče možda se ipak nalazi izvan studija Federalne televizije, a to je matematička računica u Skupštini Kantona Sarajevo. Prema dosadašnjim rezultatima Centralne izborne komisije, SDA i SDP bi imali po devet mandata, SBiH osam, NiP pet, Naša stranka tri, dok bi DF/GS raspolagali sa po dva mandata.
Takav raspored snaga pokazuje da će bez SBiH, ili bez širokog koalicionog dogovora većeg broja aktera, biti teško formirati stabilnu većinu. Drugim riječima, Stranka za BiH se našla u situaciji u kojoj njeni mandati mogu biti presudni za formiranje vlasti, što joj daje značajnu pregovaračku snagu.
Upravo zato će naredni sedmice i mjeseci biti važni za to hoće li se pregovori voditi na osnovu programa, principa i institucionalnih prioriteta, ili će presudni postati kadrovski zahtjevi, podjela resora i politički kompromisi koji se često sklapaju iza zatvorenih vrata.
Emisija Plenum je pokazala da su tenzije među političkim akterima i dalje visoke, ali je istovremeno otkrila i ono što birače najviše zanima: ko s kim može, ko s kim neće i pod kojim uslovima će se formirati nova većina.
U zemlji u kojoj su postizborni pregovori gotovo jednako važni kao i sami izbori, svaka javna rasprava poput ove postaje mnogo više od televizijskog duela — ona je pregled budućih odnosa snaga u političkom životu Bosne i Hercegovine.
