Dodikove veze u Washingtonu, lobistički milioni i energetski interesi: šta se krije iza novih američkih i regionalnih aranžmana
Austrijski Der Standard objavio je 14. novembra analizu koja otvara niz pitanja o političkom i poslovnom utjecaju Milorada Dodika u Sjedinjenim Američkim Državama, ali i o tome kako se u Bosni i Hercegovini prepliću lobiranje, energetika i geopolitički interesi. U tekstu novinarke Adelheid Wölfl razmatra se koliko je Dodikova mreža u Washingtonu zaista čvrsta, te da li je u novim političkim okolnostima, posebno nakon promjena u američkoj administraciji, postalo teže održavati ranije uspostavljene veze s utjecajnim krugovima.
Prema navodima austrijskog lista, vlasti Republike Srpske od januara 2025. godine potrošile su najmanje 8,9 miliona dolara na usluge 11 kompanija sa sjedištem u Washingtonu. Ovaj podatak, koji je Der Standard povezao s istraživanjem međunarodne novinarske mreže OCCRP, pokazuje da je riječ o ozbiljnom i dugotrajnom pokušaju političkog pozicioniranja u američkoj prijestolnici moći. Takav iznos ne ukazuje samo na klasično lobiranje, nego i na strategiju kojom se nastoji utjecati na stavove prema BiH, sankcijama, bilateralnim odnosima i mogućim investicijskim projektima.
U analizi se posebno naglašava da su među osobama i imenima vezanim za te aktivnosti prisutni ljudi koji su već poznati u američkom političkom prostoru, uključujući Michael Flynna, Roda Blagojevicha, Chrisa LaCivitu, Jamesa Blaira i Rudyja Giulianija. Njihova povezanost s Dodikovim interesima dodatno pojačava utisak da se ne radi o izolovanom lobističkom angažmanu, već o kompleksnom sistemu u kojem se politički utjecaj gradi kroz odnose s bivšim savjetnicima, stranačkim operativcima i imenima koja nose težinu u republikanskom krugu.
Posebnu pažnju Der Standard posvećuje kompaniji Continental Strategy, za koju se navodi da prima 35.000 dolara mjesečno. Zanimljivost koju ističe austrijski list jeste činjenica da je za ovu kompaniju radila Katie Wiles, kćerka Susie Wiles, koja je ranije obavljala funkciju šefice osoblja Bijele kuće. Taj detalj pokazuje koliko su lobističke mreže u Washingtonu često vezane za porodične i političke kontakte, te kako se pristup donosiocima odluka ne gradi samo kroz formalne sastanke, nego i kroz lične veze i dugogodišnje političke veze unutar američkog establišmenta.
Austrijski medij dodatno podsjeća na nedavnu posjetu članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović New Yorku, gdje se sastala s milijarderkom Miriam Adelson, jednom od najpoznatijih donatorica Donalda Trumpa i Republikanske stranke. Taj susret je, prema analizi, znakovit jer pokazuje da se politički razgovori ne vode samo u institucijama i na službenim forumima, već i kroz veze s finansijskim i donatorskim krugovima koji imaju značajan utjecaj na američku desnicu. U takvom okruženju, svaka privatna ili poluprivatna politička komunikacija može imati dalekosežne posljedice po položaj Republike Srpske i njenog rukovodstva.
Veliki dio članka posvećen je energetskim projektima u Bosni i Hercegovini, što pokazuje da Dodikove veze u Washingtonu nisu odvojene od ekonomskih planova. Der Standard navodi da je riječ o projektu kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC, koja je povezana s Josephom Flynnom i advokatom Jessejem Binnallom. Prema pisanju lista, plan uključuje izgradnju plinovoda vrijednog oko 300 miliona dolara, kojim bi američki ukapljeni prirodni plin preko Hrvatske dolazio do BiH, kao i podizanje tri plinske elektrane. Takav projekt, ako bi bio realiziran, mogao bi značajno promijeniti energetske tokove u zemlji i otvoriti prostor za snažniji američki ekonomski utjecaj u regionu.
Međutim, Der Standard ukazuje da su prijedlozi zakonskih rješenja koji bi toj kompaniji omogućili realizaciju projekta bez javnog tendera izazvali ozbiljno protivljenje Delegacije Evropske unije u Sarajevu. To je važan detalj jer pokazuje da se spor ne vodi samo oko poslovnog modela, već i oko principa transparentnosti, konkurencije i usklađenosti s evropskim standardima. U zemlji koja formalno teži evropskim integracijama, bilo kakvo zaobilaženje javnih procedura odmah postaje politički problem, naročito kada je riječ o strateškoj infrastrukturi poput gasovoda i energetskih postrojenja.
Analiza austrijskog lista ide i korak dalje, dovodeći u vezu promjenu Dodikovog odnosa prema američkim energetskim projektima s posjetom Donalda Trumpa Juniora Banjoj Luci u aprilu 2026. godine. Taj detalj, kako se navodi, može ukazivati na pokušaj stvaranja ravnoteže između različitih političkih i poslovnih interesa. S jedne strane, američki kapital i američki politički kontakti nude mogućnost pristupa moćnim mrežama; s druge strane, tu je i tradicionalna oslonjenost na Rusiju, koja ostaje važan politički i energetski faktor za rukovodstvo Republike Srpske.
U tom kontekstu posebno se spominje i planirana istočna plinska interkonekcija, kojom bi ruski plin preko Srbije stizao u Republiku Srpsku. Der Standard sugeriše da bi paralelna realizacija i američkih i ruskih energetskih projekata mogla otvoriti prostor za zadovoljenje interesa obje strane u Bosni i Hercegovini. Takav razvoj događaja nosi sa sobom ozbiljne političke implikacije, jer bi BiH mogla postati prostor u kojem se energetski pravci koriste kao instrument šireg geopolitičkog nadmetanja.
Na kraju, austrijski list zaključuje da su Dodikove političke aktivnosti u Washingtonu, lobistički aranžmani i energetski planovi međusobno duboko povezani. U fokusu više nije samo pitanje jednog političara i njegovih veza, nego i šira slika u kojoj se Bosna i Hercegovina pojavljuje kao teritorij na kojem se ukrštaju interesi američkih, evropskih i ruskih aktera. Promjene u američkoj administraciji, prema ocjeni Der Standarda, mogle bi dodatno otežati održavanje dosadašnjih veza i prisiliti Dodika da prilagođava strategiju prema novim odnosima snaga. Upravo zato ova analiza ne govori samo o lobiranju, nego i o tome kako se politika, energija i moć u savremenom svijetu prepliću na veoma konkretnom prostoru kao što je Bosna i Hercegovina.
Dodajte nas u omiljene izvore.













