Presretanje aviona Wizz Aira iznad Srbije nakon dojave o bombi uznemirilo stanovnike Šumadije
U petak, 6. novembra, iznad teritorije Srbije odigrala se ozbiljna i neobična vazdušna intervencija kada su dva borbena aviona Vojske Srbije podignuta zbog dojave da se u putničkom avionu kompanije Wizz Air nalazi eksplozivna naprava. Avion je letio na redovnoj liniji Brisel – Sofija, a cijeli događaj izazvao je veliku pažnju javnosti, posebno nakon što su borbeni avioni tokom presretanja probili zvučni zid, što je stanovnicima Šumadije zvučalo kao snažna detonacija.
Prema informacijama koje je saopćilo Ministarstvo odbrane Srbije, reakcija je uslijedila nakon dojave koju je dostavila Kontrola letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA). U situacijama kada postoji i najmanja sumnja na sigurnosnu prijetnju u vazdušnom prostoru, protokoli nalažu brzu i odlučnu reakciju, a upravo to je i urađeno u ovom slučaju. Borbeni avioni su poletjeli kako bi vizuelno identifikovali putnički avion, procijenili situaciju i osigurali da letjelica nastavi kretanje bez dodatnog rizika za putnike, posadu i ostale učesnike u zračnom saobraćaju.
Ovakve operacije nisu rijetkost u savremenom civilnom i vojnom vazdušnom saobraćaju, ali su uvijek praćene visokim stepenom napetosti. Kada se pojavi dojava o bombi, nadležne službe moraju odmah provjeriti ozbiljnost prijetnje, čak i kada kasnije bude utvrđeno da je riječ o lažnoj dojavi. U ovom slučaju, vojna avijacija je pratila avion Wizz Aira do granice s Bugarskom, nakon čega su se borbeni avioni vratili na matični aerodrom u Batajnici, nadomak Beograda. Time je operacija završena bez daljih posljedica po putnički avion i njegovu rutu.
Zvučni udar izazvao uznemirenost u Šumadiji
Posebnu pažnju javnosti privukla je činjenica da su vojni avioni tokom intervencije probili zvučni zid, što je rezultiralo glasnim zvukovima nalik eksploziji. Taj zvuk se, prema navodima Ministarstva odbrane, čuo oko 10.30 sati i uznemirio stanovnike više mjesta u Šumadiji. Mnogi građani su u prvi mah pomislili da je riječ o detonaciji, pa su uslijedile brojne reakcije i pitanja o tome šta se tačno dogodilo iznad njihovih glava.
Probiti zvučni zid znači dostići brzinu veću od brzine zvuka, što kod mlaznih aviona može izazvati snažan udarni talas. U mirnim uslovima, takav zvuk se čuje kao iznenadni prasak ili nekoliko uzastopnih udaraca, zbog čega neupućeni građani često pomisle da je došlo do eksplozije. Upravo zato su zvanične službe nakon događaja izrazile žaljenje zbog uznemirenosti stanovništva, istovremeno naglašavajući da su ovakve reakcije nužne kada treba brzo locirati i pratiti avion za koji postoji sigurnosna sumnja.
Iako je ovakav osjećaj nelagode razumljiv, stručnjaci za avijaciju podsjećaju da je prioritet u ovakvim situacijama zaštita života. Presretanje aviona u slučaju dojave o bombi dio je standardnih bezbjednosnih procedura koje uključuju koordinaciju između civilnih i vojnih institucija. Osim borbenih aviona, u pripravnost su stavljene i pojedine jedinice protivzračne odbrane, kao i timovi za traganje i spašavanje, što pokazuje da je odgovor na prijetnju obuhvatio više nivoa sigurnosnog sistema.
Širi val dojava o bombama u evropskom zračnom prostoru
Ovaj incident nije izolovan, jer se dogodio u vrijeme kada su širom Evrope zabilježene brojne dojave o eksplozivnim napravama u putničkim avionima. Prema navodima koje je prenio RTS, dan ranije su prijetnje stigle na adrese više avio-kompanija, uključujući i avion Air Serbia na letu za Bukurešt, a ukupno je pogođeno najmanje 25 letjelica. Takvi slučajevi izazivaju ozbiljne poremećaje u zračnom saobraćaju, jer svaki signal prijetnje mora biti tretiran kao potencijalno stvaran dok se ne dokaže suprotno.
U praksi, masovne dojave o bombama često imaju za cilj da izazovu paniku, ometaju normalno odvijanje saobraćaja i opterete bezbjednosne službe. Čak i kada se kasnije utvrdi da je dojava lažna, posljedice mogu biti velike: od kašnjenja letova i preusmjeravanja aviona, do psihološkog stresa za putnike, posade i ljude na zemlji. Upravo zbog toga međunarodni standardi nalažu da se svaka dojava tretira maksimalno ozbiljno, bez obzira na to koliko djeluje nevjerovatno ili neosnovano.
Za sada nije poznato ko je uputio dojavu zbog koje je reagovala vojska Srbije i presrela avion Wizz Aira. Istrage u ovakvim slučajevima obično zahtijevaju saradnju više institucija, uključujući policiju, obavještajne službe, kontrolu letenja i međunarodne partnere, naročito ako let prelazi granice više država. Pitanje porijekla dojave često je jednako važno kao i sama sigurnosna reakcija, jer od toga zavisi da li je riječ o neslanoj šali, koordinisanom pokušaju ometanja aviosaobraćaja ili nekoj ozbiljnijoj prijetnji.
Ovaj događaj još jednom pokazuje koliko je savremeni vazdušni saobraćaj osjetljiv na sigurnosne izazove i koliko brzo se informacije moraju razmjenjivati između različitih službi. U svega nekoliko minuta odlučuje se o sudbini leta, sigurnosti putnika i načinu na koji će se odgovoriti na potencijalnu opasnost. Iako je intervencija Vojske Srbije završena bez direktnih posljedica po putnički avion, zvuk probijanja zvučnog zida i dojava o bombi ostavili su snažan dojam na javnost i podsjetili na to koliko je sigurnost u vazduhu pitanje koje se ne prepušta slučaju.
