Efendić o postizbornim pregovorima: politika koalicija, ustavna pitanja i borba za konkretne rezultate
Nakon Općih izbora u Bosni i Hercegovini otvorena je nova faza političkog nadmetanja, u kojoj se više ne govori samo o pobjednicima i gubitnicima, nego i o tome ko je spreman s kim dijeliti vlast, a ko će ostati po strani. U takvoj atmosferi, predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu Semir Efendić u razgovoru za Klix Studio iznio je niz stavova o mogućim partnerstvima, odnosima među vodećim strankama i političkim porukama koje dolaze iz pojedinih centara moći. Njegov nastup pokazao je da SBiH sebe ne vidi kao stranku koja će po svaku cijenu tražiti funkcije, nego kao politički subjekt koji želi uticaj u oblastima gdje, kako tvrdi, može donijeti stvarne promjene.
Posebnu pažnju izazvala je reakcija na izjavu predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, koji je ranije poručio da ne želi partnerstvo sa strukturom u kojoj bi se našla SBiH. Efendić je takvu poruku protumačio kao dio šire političke taktike, a ne kao direktan udar na njegovu stranku. Po njegovom mišljenju, riječ je o načinu da se na samom početku pregovora postave uslovi, otvore trgovine i stvori pritisak na potencijalne saveznike. U bosanskohercegovačkom političkom prostoru, gdje su pregovori često složeni i opterećeni međusobnim nepovjerenjem, takve poruke nisu neuobičajene, ali one uvijek otvaraju pitanje koliko je stabilna buduća većina i koliko su partneri zaista spremni na kompromis.
Efendić je u razgovoru nastojao objasniti da za njegovu stranku najvažnije nisu samo simboličke teme, nego ekonomija, infrastruktura i sektori u kojima se mogu ostvariti mjerljivi rezultati. Iako javno često naglašava pitanja državne zaštite i odbrane institucija, naglasio je da je suštinski interes SBiH-a u oblastima koje direktno utiču na život građana. Kao posebno osjetljive naveo je energetiku i rudarstvo, podsjećajući da su proizvodnja i energetska samoodrživost ozbiljno narušene, dok rast cijena i inflacija dodatno opterećuju i privredu i domaćinstva. U tom kontekstu, Efendić smatra da političke stranke moraju prestati govoriti samo o podjeli funkcija i početi nuditi konkretna rješenja za sektore u kojima je moguće brzo napraviti pomak.
Jedna od važnijih poruka koju je uputio odnosi se na spremnost da se preuzme odgovornost u resorima koji zahtijevaju ozbiljan rad, ali i političku hrabrost. Prema njegovim riječima, postoje ministarstva u kojima se promjena vlasti ne osjeti dramatično u svakodnevnom životu građana, poput pravde ili socijalne politike, ali postoje i resori u kojima se mogu ostvariti strateški rezultati. Tu prije svega misli na ekonomski razvoj, infrastrukturu i energetiku. Efendić tvrdi da njegova stranka raspolaže kadrovima i interesom da upravo u takvim sektorima djeluje, što je poruka i biračima i potencijalnim partnerima da SBiH ne želi biti dekorativni dio vlasti, nego aktivan učesnik u kreiranju politika.
Na pitanje vidi li sebe u izvršnoj vlasti, Efendić je ostao oprezan, ali nije isključio tu mogućnost. Istakao je da bi prihvatio poziciju samo ako bi s nje mogao uraditi više nego što može sa sadašnje funkcije. Takav odgovor pokazuje da pregovori još nisu ušli u završnu fazu, ali i da se unutar političkih krugova vodi ozbiljna računica o tome ko ima legitimitet, kapacitet i koristi od ulaska u vladu. U političkom životu Bosne i Hercegovine često se događa da funkcije nisu samo pitanje lične ambicije, već i instrument za realizaciju određenih politika, pa je i Efendićeva rečenica da će „vidjeti“ zapravo signal da prostor za dogovor postoji, ali bez garancija.
Efendić se osvrnuo i na navode da Ambasada Sjedinjenih Američkih Država ne želi SBiH u vlasti. Prema njegovim riječima, takve tvrdnje su demantovane iz same Ambasade, a u razgovoru s ambasadorom Ginkelom čuo je poruku koja se razlikuje od spekulacija u javnosti: Amerikanci, kaže on, ne žele direktno upravljati procesom formiranja vlasti u BiH. To, prema njegovoj interpretaciji, predstavlja značajnu razliku u odnosu na ranije cikluse, kada se međunarodni faktor vidljivije miješao u postizborne dogovore. Ova promjena, kako je sugerirao, ostavlja domaćim akterima više prostora, ali i više odgovornosti, jer više ne mogu računati da će neko sa strane presuditi umjesto njih.
Kada govori o odnosima među bošnjačkim i probosanskim strankama, Efendić je posebno zanimljiv u ocjeni pozicije SDP-a i HDZ-a. Smatra da HDZ želi zadržati SDP kao partnera, ali i da se politička računica ne vodi uvijek otvoreno. Po njegovom mišljenju, lakše je poslati poruku da se ne želi SBiH nego javno priznati stvarne namjere. Efendić također tvrdi da postoje informacije o koordinaciji između dvije stranke kada je riječ o izboru delegata u Dom naroda, što dodatno pokazuje koliko je institucionalna matematika u BiH povezana s političkim dogovorima iza zatvorenih vrata. U njegovoj interpretaciji, HDZ ovaj put nema luksuz da bira partnere kao ranije, a SDP, kako kaže, pokušava pronaći novu vrstu političke snage kroz kantonalne i delegatske aranžmane.
Veliki dio intervjua bio je posvećen i iskustvima iz ranijih pregovaračkih ciklusa, posebno onih nakon izbora 2020. godine. Efendić je podsjetio da je tada razgovor s Dodikom za njegovu stranku praktično završen nakon što je usvojen zakon o nepokretnoj imovini, koji je ocijenio kao suprotan Ustavu BiH i odlukama Ustavnog suda. U tom momentu, kaže on, SBiH je zaključila da ne može učestvovati u procesu koji se vodi paralelno s potezima koji zadiru u ustavni poredak. Taj primjer Efendić koristi kao dokaz da se politički principi ne smiju žrtvovati radi brzog formiranja vlasti, čak ni onda kada postoji pritisak da se institucije što prije popune.
Govoreći o budućim kombinacijama, Efendić je spomenuo i razgovore sa SDA i DF-om, posebno u kontekstu zajedničkog nastupa na kantonalnom nivou. Naglasio je da su izbori u kantonalnim skupštinama u Federaciji BiH usko povezani s izborom u Dom naroda Federacije, pa je jasno da lokalni i federalni procesi ne mogu biti potpuno odvojeni. SBiH, prema njegovim riječima, traži program rada za naredne četiri godine i insistira na projektima koji imaju jasan razvojni efekat. To znači da stranka želi da se prije svega dogovori o sadržaju, a tek onda o raspodjeli pozicija, što je pristup koji bi, barem u teoriji, mogao smanjiti prostor za trgovinu i ad hoc dogovore.
Jedan od ključnih dijelova Efendićeve poruke odnosi se na Dodikovu ulogu u budućim pregovorima i na pitanje da li je on i dalje nezaobilazan partner. Efendić smatra da odugovlačenje formiranja vlasti može imati negativne posljedice po samog Dodika, posebno ako opozicija iz Republike Srpske bude imala dovoljan broj mandata za potvrđivanje Vijeća ministara. U tom slučaju, tvrdi on, SNSD više ne bi bio presudan za svaku vrstu dogovora. Uz to je dodao da Dodika neće „zauvijek čuvati HDZ“, čime je poslao jasnu poruku da se postojeći politički odnosi mogu promijeniti brže nego što se očekuje. U isto vrijeme, upozorio je da bi i HDZ morao snositi odgovornost ako odluči istrajavati u podršci politici koja blokira reforme i udaljava zemlju od evropskog puta.
Na kraju, Efendić je naglasio da je za SBiH prioritet poštivanje Ustava BiH, jačanje institucionalnog poretka i dosljedna primjena principa rotacije na najvažnijim državnim pozicijama. Smatra da se o rotaciji mora govoriti ne samo na nivou Vijeća ministara, nego i u drugim segmentima sistema, uključujući policijske agencije, gdje, kako kaže, taj princip nije dosljedno poštovan. Time je zaključio da Bosna i Hercegovina ne može naprijed ako se funkcije dijele po političkoj sili umjesto po jasnim pravilima i ustavnim standardima. U političkom smislu, njegova poruka je jasna: SBiH želi biti dio rješenja, ali ne po cijenu odricanja od principa, niti po cijenu prihvatanja aranžmana koji bi, prema njihovom uvjerenju, dugoročno štetili državi.
