Filipović: Nova vlast mora počivati na stabilnosti, a ne na političkim ucjenama
Kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Darijana Filipović, koja je prema rezultatima ovogodišnjih Općih izbora 2026. osvojila mjesto članice Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, u gostovanju na Federalnoj televiziji otvorila je niz tema koje će, prema svemu sudeći, obilježiti naredni politički period u zemlji.
U razgovoru za Dnevnik D govorila je o formiranju nove vlasti, odnosima unutar državnih institucija, mogućnostima saradnje među strankama, kao i o osjetljivim pitanjima vezanim za odnose Bosne i Hercegovine sa susjednim državama, prije svega Hrvatskom i Srbijom.
Već na početku razgovora Filipović je naglasila da HDZ BiH u pregovore o budućoj vlasti neće ulaziti s unaprijed zacrtanim listama prihvatljivih ili neprihvatljivih političkih aktera. Takav pristup, prema njenim riječima, predstavlja odmak od prakse koja je godinama opterećivala političke odnose u Bosni i Hercegovini. „Nemam popis zabranjenih stranaka“, poručila je, dodajući da je upravo politička isključivost u protekle tri decenije proizvodila blokade, nepovjerenje i institucionalnu nestabilnost.
Istakla je da se ne može unaprijed određivati ni bošnjačkom ni srpskom narodu ko će ih predstavljati u vlasti, te da HDZ BiH očekuje isti pristup i kada je riječ o hrvatskom narodu.
Prema njenom stajalištu, buduće formiranje vlasti mora biti vođeno stvarnim političkim rezultatima, ali i potrebom da se uspostavi sistem koji neće zavisiti od kratkoročnih kalkulacija i ad hoc dogovora. Filipović je naglasila da je za HDZ BiH prioritet stabilna parlamentarna većina, jer su dosadašnja iskustva pokazala da svako prekrajanje većine tokom mandata često vodi do zastoja u radu institucija.
Takvi zastoji, kako je rekla, ne pogađaju samo političke elite nego i građane, jer usporavaju donošenje zakona, provođenje reformi i ostvarivanje razvojnih projekata. U tom kontekstu, ona je naglasila da Bosna i Hercegovina mora tražiti rješenja koja će smanjiti prostor za stalne političke krize.
Jedna od važnijih poruka koju je Filipović uputila odnosi se na pitanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda, koje je, kako je navela, temelj svakog ozbiljnog razgovora o formiranju vlasti. Za nju, ravnoteža između naroda nije samo političko pitanje, već i ustavno i društveno načelo koje treba da osigura dugoročnu stabilnost države.
U tom smislu, istakla je da HDZ BiH neće odstupiti od zahtjeva da se pozicija hrvatskog člana Predsjedništva BiH više ne dovodi u pitanje izbornim manipulacijama i matematikom, nego da se to trajno uredi kroz izmjene Izbornog zakona. „Važno je da pokušamo naći trajno rješenje“, rekla je Filipović, podsjećajući da je upravo to jedno od pitanja koje godinama opterećuje politički život u zemlji.
Govoreći o mogućoj saradnji s hrvatskom Petorkom i drugim političkim opcijama, Filipović je bila oprezna i naglasila da bilo kakvi koalicijski dogovori još ne mogu biti predmet konkretnih ocjena dok se ne sagledaju konačni izborni rezultati i dok o tome ne zauzmu stav nadležna tijela HDZ-a BiH.
Prema njenim riječima, pregovori se ne mogu voditi na osnovu nagađanja ili medijskih spekulacija, već isključivo na temelju stvarnog političkog odnosa snaga nakon izbora. Takav pristup, kako je objasnila, podrazumijeva da će konačne odluke donositi stranačka tijela, a ne pojedinci kroz javne istupe ili neformalna tumačenja.
Poseban dio intervjua odnosio se na navode o mogućem dogovoru Dragana Čovića i Milorada Dodika u vezi s pokretanjem postupka Dodikovog pomilovanja. Filipović je te tvrdnje odlučno odbacila, naglašavajući da takav dogovor nije postojao i da su takve informacije prvi put objavljene kroz medije bez ikakvog stvarnog uporišta.
Prema njenom mišljenju, riječ je o političkom spinu koji se koristi u predizbornom kontekstu kako bi se stvorila dodatna tenzija i skrenula pažnja sa suštinskih tema. Posebno je naglasila da institut pomilovanja ne smije postati predmet političke trgovine, jer je riječ o mehanizmu koji je jasno definiran zakonom i koji mora funkcionirati isključivo u okviru pravnog sistema.
Ovakva izjava dobija dodatnu težinu u trenutku kada je politička scena u Bosni i Hercegovini opterećena međusobnim optužbama, nepovjerenjem i različitim interpretacijama poteza vodećih aktera. Filipović je time pokušala staviti do znanja da nova politička garnitura, barem kada je riječ o HDZ-u BiH, želi pokazati drugačiji pristup javnim i institucionalnim procesima.
Umjesto neformalnih dogovora i zakulisnih kombinacija, ona insistira na jasnim pravilima, zakonitosti i transparentnosti, što je, kako je sugerirala, preduslov za ozbiljno političko djelovanje.
U nastavku razgovora dotakla se i pitanja diplomatsko-konzularne mreže BiH, za koju je najavljeno preispitivanje. Filipović je pojasnila da njen stav nije usmjeren na automatsko opozivanje ambasadora koje je imenovao Željko Komšić, već na potrebu da se svaki konkretan slučaj posmatra u skladu sa zakonom i institucionalnim procedurama.
Time je, između ostalog, poslala poruku da se vanjska politika ne bi smjela voditi kroz nagle i osvetničke poteze, nego kroz dosljedan institucionalni okvir koji treba služiti interesima države. U zemlji u kojoj su diplomatski odnosi često opterećeni unutrašnjim političkim sukobima, ovakav pristup može biti važan signal za smirivanje tenzija.
Filipovićin nastup na Federalnoj televiziji pokazuje da će se nova politička era, barem prema njenom shvatanju, morati zasnivati na nekoliko ključnih principa: stabilnosti, ravnopravnosti, poštivanju izborne volje i institucionalnoj odgovornosti. Iako je još rano govoriti o konačnim koalicijskim rasporedima, jasno je da HDZ BiH želi zadržati snažnu poziciju u procesu formiranja vlasti i istovremeno nametnuti teme koje smatra presudnim za budućnost države.
Među njima su, bez sumnje, Izborni zakon, funkcionisanje Predsjedništva BiH, kao i odnosi s političkim partnerima u zemlji i regionu.
U političkom smislu, Filipović je svojim porukama nastojala pokazati da postoji prostor za razgovor, ali ne i za ucjene. Takva retorika može biti važna u predstojećim pregovorima, posebno u ambijentu u kojem se svaka izjava tumači kroz prizmu mogućih koalicija i raspodjele moći.
Ono što je jasno jeste da će formiranje nove vlasti u Bosni i Hercegovini ponovo biti složen proces u kojem će se ukrštati interesi stranaka, očekivanja birača i ustavne odredbe. Filipović, međutim, poručuje da rješenja treba tražiti kroz dijalog i zakon, a ne kroz političko isključivanje i kratkoročne aranžmane koji, kako je rekla, nikome nisu donijeli dobro u proteklih 30 godina.
Na kraju, njen istup može se čitati i kao pokušaj da se javnosti predstavi politička vizija koja podrazumijeva manje konflikta, a više predvidljivosti u radu državnih institucija. U zemlji koja je godinama navikla na krize i blokade, svaka poruka o stabilnoj većini, institucionalnoj odgovornosti i odbacivanju političke trgovine dobija dodatnu težinu.
Ostaje da se vidi hoće li takvi stavovi zaista oblikovati i buduće pregovore o vlasti, ali je već sada jasno da će Darijana Filipović biti jedan od ključnih glasova u političkim razgovorima koji slijede nakon izbora.
