Izborna drama u Izraelu: Likud traži istragu zbog navodnih nepravilnosti, dok se čekaju glasovi koji mogu odlučiti vlast
Politička scena u Izraelu ponovo je ušla u fazu duboke neizvjesnosti nakon parlamentarnih izbora na kojima nijedan blok nije uspio osigurati potrebnu većinu za formiranje vlade. U centru pažnje našle su se optužbe stranke Likud, koju predvodi izraelski premijer Benjamin Netanjahu, a koja je zatražila od policije, sigurnosne službe Shin Bet i Centralne izborne komisije da ispitaju navodnu izbornu prevaru.
Prema tvrdnjama ove stranke, arapske partije navodno su se koristile nepravilnostima u toku glasanja, dok protivnici Likuda sve optužbe odbacuju kao politički motivisane i opasne po društvenu stabilnost.
Ovi izbori nisu samo još jedno glasanje u nizu izraelskih političkih kriza, nego važan test za budućnost koalicionih odnosa, posebno u zemlji u kojoj se vlast često formira nakon dugih pregovora i složenih kompromisa. Prema prvim rezultatima, blok desnih i vjerskih stranaka koji podržava Netanjahua ostao je ispod praga od 61 mandata, koliko je potrebno za većinu u Knesetu koji broji 120 zastupnika.
Upravo zato svaki dodatni glas, a posebno glasovi iz tzv. dvostrukih koverti, mogu imati presudan značaj za konačan raspored snaga.
Likud je svoje optužbe objavio putem društvene mreže X, navodeći da su izbore, kako tvrdi, “ukrale arapske stranke koje podržavaju terorizam”. U saopćenju se pominju navodni slučajevi podmićivanja, prijetnji, nasilja, falsifikovanja i upotrebe zabranjenog softvera za mobilizaciju birača. Stranka tvrdi da posjeduje stotine svjedočenja i dokaza sa biračkih mjesta u arapskim naseljima, te da će ih predati nadležnim institucijama.
Među navodnim dokazima pominju se i hiljade koverata s novcem i glasačkim listićima stranke Ra’am, ali ti materijali do sada nisu javno prezentirani.
Centralna izborna komisija Izraela potvrdila je da je zaprimila žalbu Likuda i da će je razmotriti kroz redovne procedure provjere nakon izbora. Ipak, jedan zvaničnik Komisije ranije je za Kanal 12 odbacio tvrdnje o izbornoj krađi, što pokazuje da se institucionalni odgovor zasad kreće između formalnog provjeravanja i javnog odbacivanja optužbi koje za sada nisu potkrijepljene transparentno objavljenim dokazima.
U politički napetoj atmosferi, takve izjave imaju veliki odjek, jer mogu dodatno pojačati nepovjerenje među biračima i produbiti podjele između jevrejskog i arapskog stanovništva u zemlji.
Gradonačelnik Rahata, Talal al-Krenavi, odlučno je odbacio optužbe, poručivši da se radi o lažima i huškanju protiv beduinske zajednice. Njegova reakcija je značajna jer ukazuje na širi društveni kontekst: izborni spor nije samo tehničko pitanje prebrojavanja glasova, nego i pitanje međunacionalnih odnosa, političke legitimnosti i načina na koji vodeće stranke komuniciraju sa arapskim biračima.
U prethodnim kampanjama Likud je više puta osporavao saradnju s arapskim strankama, a Netanjahu je i na dan izbora upozoravao na visok izlazak arapskih birača na birališta, što je dodatno pojačalo tenzije.
Prema podacima Centralne izborne komisije, nakon obrade glasova s 93 posto biračkih mjesta i prebrojavanja 85,6 posto glasova, Netanjahuov blok trenutno ima 53 mandata. S druge strane, blok koji predvodi bivši načelnik Generalštaba Gadi Ajzenkot osvojio je 48 mandata, dok su arapske stranke zajedno došle do 19 mjesta u parlamentu. U okviru tog rasporeda, Likud je pojedinačno najjača stranka sa 26 mandata, dok Ajzenkotova stranka Jašar ima 21.
Demokrate, koje vodi Jair Golan, osvojile su osam mandata, a Jisrael Bejtejnu Avigdora Libermana sedam.
Posebnu pažnju izaziva činjenica da izborni rezultat još nije konačan. Centralna izborna komisija procjenjuje da je predato između 430.000 i 480.000 glasačkih listića u dvostrukim kovertama, najčešće onih koje koriste vojnici, policajci, diplomate i drugi birači koji glasaju van svojih redovnih biračkih mjesta. Upravo ti glasovi mogli bi utjecati na raspodjelu približno 12 mandata, što znači da konačni ishod još nije poznat i da politička scena ostaje otvorena za preokrete.
U praksi, ovakav sistem često donosi dodatnu napetost, jer male razlike mogu potpuno promijeniti koalicioni potencijal stranaka.
Preliminarni rezultati očekuju se već sutra poslijepodne, dok bi konačni službeni rezultati trebali biti objavljeni 4. novembra. To znači da će naredni dani biti presudni ne samo za pregovore među partijama, nego i za ton javne debate u izraelskom društvu. Ako nijedan blok ne uspije skupiti potrebnih 61 mandat, zemlja bi mogla ući u novu rundu koalicionih pregovora, a u najgorem scenariju i u još jedan izborni ciklus.
Predsjednik Izraela Isak Hercog zato je pozvao političke stranke da izbjegnu nove izbore i da u razgovore o vladi uđu s otvorenim pristupom, što pokazuje koliko je trenutna situacija osjetljiva.
Ova izborna epizoda dodatno potvrđuje koliko je izraelski politički sistem podložan fragmentaciji i koliko je teško postići stabilnu većinu bez širokih kompromisa. U takvim okolnostima, i sama najava istrage zbog izbornih nepravilnosti dobija veći politički značaj od pukog administrativnog postupka. Ona može poslužiti kao sredstvo pritiska, ali i kao signal biračima da se pregovori o vlasti neće voditi samo iza zatvorenih vrata, nego i pod snažnim javnim nadzorom.
Dok se čekaju konačni rezultati, ostaje otvoreno pitanje hoće li izborni proces proizvesti novu vladu ili novu rundu političke blokade.
Za izraelsku javnost, ali i za međunarodne posmatrače, ključno će biti kako će institucije odgovoriti na optužbe i hoće li se politički lideri suzdržati od retorike koja može dodatno pojačati podjele. U zemlji u kojoj su koalicije često krhke, a izborni pragovi tijesni, svaki mandat dobija težinu mnogo veću od same brojke.
Upravo zato naredni dani neće odlučivati samo o tome ko će formirati vladu, nego i o tome koliko će povjerenje u izborni sistem ostati očuvano nakon još jedne politički napete izborne noći.
