Naslovna slika: vlastita simbolična AI ilustracija; ne prikazuje stvarni događaj.
Evropski zvaničnici čestitali su Studentskoj listi na pobjedi na parlamentarnim izborima u Srbiji, uz poruke podrške vladavini prava, slobodi medija i borbi protiv korupcije. Poslije izbornog preokreta 25. oktobra, iz Brisela je poslana poruka spremnosti za saradnju. Ta politička podrška otvara prostor za razgovore, ali sama po sebi ne mijenja uslove pristupanja niti predstavlja odluku o ulasku Srbije u Evropsku uniju.
Prema izvještaju portala Kosovo Online, predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u porukama na mreži X pozdravili su pobjedu Studentske liste. Naglasili su spremnost da podrže jačanje demokratskih institucija i reforme. Komesarka za proširenje Marta Kos također je čestitala pobjednicima i govorila o mogućnosti novog poglavlja za Srbiju.
Čestitke usmjerene na reforme
U objavljenim porukama evropskih zvaničnika ponavljaju se teme koje su obilježile studentske proteste: odgovornost institucija, demokratija i borba protiv korupcije. Kos je poručila da su vrata Evropske unije otvorena i da postoji spremnost za zajednički napredak. To je politički signal o mogućoj saradnji s budućom vlašću, a ne unaprijed potpisan dogovor o svim spornim pitanjima.
Reuters je u izvještaju o izborima također prenio evropske čestitke i ukazao na pitanja koja ostaju otvorena, uključujući izbor budućeg premijera i vođenje vanjske politike. Za buduće nosioce vlasti politički uspjeh na izborima zato predstavlja početak odgovornosti. Tek slijede imenovanja, predstavljanje programa i odluke prema kojima će partneri procjenjivati novu politiku.
Gdje je Srbija u pristupnom procesu
Prema pregledu Vijeća Evropske unije, Srbija je zahtjev za članstvo podnijela u decembru 2009, kandidatski status dobila je u martu 2012, a pregovore otvorila u januaru 2014. Na toj stranici evidentirana su 22 otvorena pregovaračka poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena. To pokazuje da se razgovor o članstvu nastavlja unutar već postojećeg procesa.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju na snazi je od septembra 2013. godine. On pruža širi okvir odnosa, dok se pregovori o članstvu vode kroz posebne oblasti evropskog prava i obaveza. Promjena parlamentarne većine ne briše prethodne obaveze niti automatski zatvara pregovaračke oblasti koje ostaju otvorene.
Revidirana metodologija proširenja primjenjuje se na Srbiju od odluke iz maja 2021. godine. Prema objašnjenju Vijeća EU, ona snažnije usmjerava pregovore na temeljne reforme, politički dijalog, predvidljivost i provjerljive rezultate. Pregovaračka poglavlja organizirana su u tematske grupe, kako bi se povezane promjene razmatrale zajedno.
Metodologija uključuje i mogućnost pozitivnih i negativnih posljedica u zavisnosti od napretka, uz princip reverzibilnosti. Time reforme nisu zamišljene kao jednokratan spisak obećanja koji se završi političkom izjavom. Države kandidatkinje trebaju pokazivati da usvojene promjene djeluju u praksi, a napredak u temeljnim oblastima povezan je s ukupnim kretanjem pregovora i ocjenama evropskih institucija.
Zašto su institucije u središtu poruka
Službeno objašnjenje metodologije posebno navodi vladavinu prava, osnovna prava, funkcionisanje demokratskih institucija i reformu javne uprave. Naglasak je na primjeni i rezultatima, a ne samo na obećanjima. To objašnjava zašto su evropske čestitke bile povezane s reformskim temama umjesto s najavom brzog i bezuslovnog prijema.
Opći kriteriji članstva obuhvataju stabilne demokratske institucije, zaštitu ljudskih i manjinskih prava, funkcionisanje tržišne ekonomije te sposobnost primjene evropskih pravila. Proces zahtijeva saglasnost država članica u predviđenim fazama. Kada su pregovori završeni, pristupni ugovor prolazi kroz potrebna odobrenja i ratifikacije prije nego što članstvo može stupiti na snagu.
U okviru ranije objavljenih pravila za pregovore Srbije, Vijeće EU naglašava i značaj normalizacije odnosa s Kosovom za ukupni tempo pristupanja. Taj dio pregovaračkog okvira ne treba poistovjećivati s novom postizbornom odlukom. Riječ je o postojećoj obavezi koju buduća vlast nasljeđuje zajedno s drugim otvorenim pitanjima.
Izborni rasplet tako je donio novu političku priliku, dok se institucionalni posao tek nastavlja. Čitaocima je korisno razlikovati tri stvari: čestitku pobjednicima, podršku njihovim najavljenim reformama i formalni postupak članstva. Prve poruke iz Brisela govore o spremnosti za saradnju; napredak u pregovorima zavisit će od konkretnih poteza i ispunjavanja uslova koji važe za države kandidatkinje.
Izvor: Kosovo Online, Reuters, Vijeće Evropske unije
