Netanjahu podigao ulog pred izbore: sigurnost, Gaza i Iran u središtu kampanje
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu ušao je u završnicu predizborne kampanje s porukom da bi pobjeda opozicije mogla dovesti do dubokih promjena u unutrašnjoj i vanjskoj politici Izraela, ali i, kako tvrdi, ugroziti nacionalnu sigurnost države. Njegove izjave nisu tek uobičajena politička retorika pred glasanje, već dio šire strategije kojom biračima nastoji predstaviti izbor kao odluku između kontinuiteta i, po njegovom mišljenju, opasnog zaokreta.
Prema njegovim riječima, politički protivnici na vlasti bi, ako osvoje parlamentarnu većinu, mogli krenuti u pravcu koji bi uključivao uspostavu palestinske države, povlačenje izraelskih snaga iz dijelova regiona i blaži odnos prema prijetnjama koje dolaze iz Irana. Takve poruke posebno odjekuju u trenutku kada su odnosi u regiji napeti, a sigurnosna pitanja dominiraju javnom raspravom. Izbori su zakazani za 27.
oktobar, a kampanja se vodi u atmosferi u kojoj su vojni, diplomatski i politički rizici gotovo svakodnevno tema.
Netanjahu je u objavi na društvenim mrežama iznio tvrdnju da bi opozicija, ako dobije priliku da formira vladu, mogla pristati na povlačenje iz Gaze i Libana, te ne bi poduzela odlučne korake protiv Irana. „Ako opozicija pobijedi, oni će uspostaviti palestinsku državu. Povući će se iz Libana, iz Gaze. Neće učiniti ništa protiv Irana“, poručio je premijer.
Ovakva poruka jasno pokazuje da Netanjahu želi mobilizirati glasače na osnovu straha od sigurnosnih posljedica eventualne promjene vlasti.
U izraelskom političkom kontekstu sigurnost je gotovo uvijek centralno pitanje, ali u ovoj kampanji ono ima još veću težinu zbog sve složenijeg odnosa sa susjedima i zbog dugotrajnog rivalstva s Teheranom. Netanjahu već godinama predstavlja Iran kao najveću prijetnju izraelskoj sigurnosti, upozoravajući da bi ta zemlja mogla obnoviti svoje vojne kapacitete i osnažiti organizacije poput Hamasa i Hezbolaha.
Time premijer nastoji prikazati sebe kao jedinog lidera koji može zadržati tvrd kurs prema regionalnim protivnicima.
Iran, nuklearno pitanje i tvrd kurs premijera
Jedna od najosjetljivijih tema u Netanjahuovoj retorici i dalje je iranski nuklearni program. Premijer je više puta ponovio da, dok je on na čelu izraelske vlade, Teheranu neće biti dozvoljeno da dođe do nuklearnog oružja. Ta poruka ima snažan odjek među dijelom biračkog tijela koje smatra da Izrael mora zadržati maksimalno čvrst stav prema bilo kakvom potencijalnom vojnom jačanju Irana.
Ujedno, to je i pokušaj da se predstojeći izbori predstave kao referendum o tome ko može jamčiti opstanak i sigurnost zemlje u turbulentnom regionalnom okruženju.
Takva politika, međutim, nije bez kontroverzi. Dok pristalice smatraju da je odlučnost prema Iranu neophodna, kritičari upozoravaju da previše konfrontacijski pristup može dodatno izolirati Izrael na međunarodnoj sceni i zakomplicirati odnose s ključnim partnerima. Zato se kampanja ne vodi samo oko sigurnosti u vojnom smislu, nego i oko toga kako Izrael treba balansirati između odvraćanja neprijatelja i očuvanja diplomatskih veza sa saveznicima.
Opozicija, s druge strane, pokušava ponuditi drugačiju sliku budućnosti. Njezini predstavnici najavljuju promjene u odnosu prema međunarodnoj zajednici, ali i prema pojedinim potezima krajnje desnih ministara u sadašnjoj vladi. Naglašavaju potrebu za obnovom povjerenja s partnerima u inostranstvu, kao i za smirivanjem unutrašnjih političkih podjela koje su posljednjih mjeseci dodatno produbile ionako napetu atmosferu u izraelskom društvu.
Ipak, nije izvjesno da bi promjena vlasti automatski značila i dramatičan zaokret u svim ključnim pitanjima.
Analitičari ističu da bi, čak i u slučaju pobjede opozicije, buduća vlada mogla biti ograničena unutrašnjim nesuglasicama i različitim stavovima unutar samog opozicionog bloka. To znači da bi formiranje koherentne politike prema Gazi, Zapadnoj obali i regionalnim sigurnosnim izazovima moglo biti složenije nego što to sugeriraju predizborne poruke. U izraelskom političkom sistemu, gdje je koalicijsko pregovaranje ključno, ni pobjeda na izborima ne garantuje jednostavno provođenje predizbornih obećanja.
Izbori kao politički i lični prelom za Netanjahua
Pored državnih i sigurnosnih pitanja, ovi izbori imaju i izrazito ličnu dimenziju za samog Netanjahua. Premijer se već duže vrijeme suočava s pravnim pritiskom zbog sudskih procesa u kojima je optužen za korupciju, prevaru i zloupotrebu položaja.
Važno je naglasiti da su to i dalje optužbe, a ne pravosnažna presuda, ali činjenica da su postupci u toku dodatno opterećuje njegov politički položaj i utiče na način na koji javnost posmatra svaku njegovu odluku.
Ukoliko bi izgubio premijersku funkciju, to bi moglo promijeniti i političke okolnosti u kojima se vode sudski procesi, ali i općenito oslabiti njegovu poziciju u javnom životu. Zbog toga se izbori ne tumače samo kao borba za novu vladu, već i kao potencijalni prelomni trenutak za Netanjahuovu budućnost.
Njegova politička karijera već godinama traje u sjeni sudskih postupaka, koalicijskih kriza i stalnih pitanja o tome koliko dugo može zadržati dominaciju na izraelskoj političkoj sceni.
Upravo zato kampanja ima snažan emotivni naboj. Netanjahu pokušava uvjeriti glasače da je on garancija stabilnosti, dok opozicija nastoji pokazati da je zemlja iscrpljena dugogodišnjim političkim napetostima i da joj je potrebna nova energija. U takvom ambijentu, svaka izjava o Gazi, Libanu ili Iranu postaje mnogo više od izborne poruke — ona postaje signal kako buduća vlada zamišlja izraelsku ulogu u regionu.
Ankete pred glasanje pokazuju da je trka izuzetno tijesna. Nijedan od dva glavna politička bloka zasad nema jasan put do parlamentarne većine, što otvara mogućnost dugih i složenih pregovora nakon izbora. U takvim okolnostima čak i relativna pobjeda može biti nedovoljna za stabilno formiranje vlade, a politička trgovina mogla bi odlučiti o budućem smjeru zemlje. Ishod glasanja 27.
oktobra pokazat će da li će Netanjahu ostati na vlasti ili će Izrael ući u novu fazu političkog preslagivanja.
Bez obzira na konačan rezultat, jasno je da će naredni dani oblikovati ne samo sastav nove vlade, nego i ton rasprave o tome kako Izrael treba odgovarati na prijetnje iz regije, kako riješiti unutrašnje podjele i kakvu budućnost vidi za odnose s Palestincima. Upravo u tom spoju sigurnosnih izazova, pravnih problema i neizvjesne izborne aritmetike leži pravi značaj ovih izbora.
