Naslovna: simbolična AI ilustracija, nije fotografija događaja.
Državna proslava Dana suverenosti u slovenskom Kopru u nedjelju, 25. oktobra, protekla je uz protestne povike tokom obraćanja premijera Janeza Janše. Policija je preko megafona pozivala okupljene demonstrante da ne ometaju svečanost. Istovremeno, izostanak predsjednice države i opozicionih predstavnika pokazao je da su neslaganja oko obilježavanja počela mnogo prije samog govora.
Skup je održan na Ukmarjevom trgu, uz more i luku čije je mjesto u priči o slovenskom osamostaljenju posebno važno. Upravo se kroz Koper odvijao završni dio povlačenja Jugoslovenske narodne armije 1991. godine. Ovogodišnja svečanost obilježava 35 godina od tih događaja, ali su njenu političku poruku različiti učesnici javnog života protumačili na suprotne načine.
Program nije bio ograničen na nedjeljnu ceremoniju. Već u subotu održan je dan otvorenih vrata, kada su slovenska vojska, policija i služba za zaštitu i spašavanje predstavljale opremu, svakodnevni rad i mogućnosti zapošljavanja. Time je obilježavanje povezalo istorijsko sjećanje s današnjim javnim službama i njihovom ulogom u društvu.
Protesti tokom govora
Klix, pozivajući se na slovensku agenciju STA, izvještava da su zvižduci i povici prekidali premijerovo obraćanje. Prema istom izvještaju, policijski službenici upozoravali su demonstrante da se udalje i prestanu ometati događaj. Okupljeni su obaviješteni i da policija fotografiše i snima skup.
Janša je govorio o sigurnosti kao pretpostavci stabilnosti i ekonomskog razvoja. Istakao je da je Slovenija nakon osamostaljenja imala priliku približiti se švicarskom modelu uspjeha, ali je naredne godine opisao kao vrijeme propuštenih mogućnosti. Takva ocjena predstavlja premijerovo političko viđenje razvoja države, a ne zajednički zaključak svih učesnika slovenske javne rasprave.
Lokalni medij Primorske novice također je zabilježio demonstrante u blizini svečanosti i njihovo nezadovoljstvo tokom govora. Njegov izvještaj podsjeća da je Janša na prvom takvom obilježavanju 1991. učestvovao kao tadašnji ministar odbrane. Današnja premijerska uloga zato se na istom mjestu povezuje s njegovom ranijom funkcijom u vrijeme osamostaljivanja.
Prazne stolice i različita tumačenja
Slovenski Dnevnik navodi da nisu došli predsjednica Nataša Pirc Musar, bivši predsjednici Milan Kučan, Danilo Türk i Borut Pahor, kao ni predstavnici opozicionih stranaka Svoboda, SD i Levica. Prisustvovali su, međutim, pojedini istaknuti članovi prve slovenske vlade i političari povezani s osamostaljenjem, među njima Lojze Peterle, Dimitrij Rupel i Igor Bavčar.
Jedno od spornih pitanja bio je naziv događaja, odnosno vladino naglašavanje godišnjice „oslobođenja Slovenije“. Predsjednica i opozicija protive se takvom pristupu obilježavanju. Prema izvještajima slovenskih medija, Pirc Musar otkazala je dolazak zbog neslaganja s potezima vlade. Razlika između istorijskog događaja i njegovog današnjeg političkog predstavljanja tako je postala središte rasprave.
Dnevnik prenosi i Janšinu ocjenu da su jasni ciljevi, pripremljenost i motivacija doprinijeli uspjehu Slovenije tokom sukoba 1991. Premijer je kasniji razvoj zemlje podijelio na uspješniji početni period i razdoblje grešaka koje, prema njegovom mišljenju, sada treba ispraviti. Njegove kritike protivnika dale su komemorativnom govoru i obilježje rasprave o sadašnjoj vlasti.
Šta obilježava Dan suverenosti
Službeno objašnjenje slovenske vlade navodi da se praznik obilježava od 2015. i podsjeća na odlazak posljednjeg pripadnika JNA u noći između 25. i 26. oktobra 1991. To nije neradni dan, dok se državna proslava uključuje u kalendar velikih svečanosti svakih pet godina.
Povlačenju su prethodili desetodnevni rat i Brionska deklaracija od 7. jula 1991. Uz posredovanje tadašnje Evropske zajednice dogovoreni su prekid vatre i tromjesečna obustava aktivnosti vezanih za osamostaljenje. Zatim su uslijedili razgovori o odlasku vojske s teritorije Slovenije.
U završnoj fazi korištena je i koparska luka. Prema vladinom istorijskom prikazu, posljednji vojnik ukrcao se 25. oktobra u 23.45, a trajekt Venus napustio je slovenske vode u prvim minutama narednog dana. Zbog toga ovogodišnji izbor Kopra za mjesto proslave ima neposrednu vezu s događajem koji se pamti, dok današnje neslaganje ostaje pitanje načina njegovog javnog obilježavanja.
Iz ovakvog rasporeda događaja proizlazi i važna razlika: protest protiv govornika ili naziva svečanosti ne govori sam po sebi šta pojedini građanin misli o slovenskoj nezavisnosti. Te stavove nije moguće svesti na jedan zajednički motiv bez izjava samih učesnika.
Izvor: Klix.ba, STA/Dnevnik, Primorske novice, Vlada Republike Slovenije
