Preneseni komentar: tekst u nastavku predstavlja stavove, tvrdnje i predviđanja Eldara Dizdarevića iz dostavljene Facebook objave. Navedene procjene nisu nezavisno potvrđene činjenice.
Eldar Dizdarević u svojoj objavi ocjenjuje da bi nova eskalacija na Bliskom istoku predstavljala borbu za energetske resurse i opstanak finansijskog poretka zasnovanog na dolaru.
Prema njegovim navodima, privatni avio-operateri bilježe povećan broj bogatih pojedinaca, diplomata i članova arapskih kraljevskih porodica koji napuštaju regiju. Američke i izraelske prijetnje napadom, uz iranske najave odgovora, vidi kao predznake novih vojnih akcija.
Dizdarević tvrdi da je Iran preko pakistanskog feldmaršala Asima Munira upozorio Washington da bi njegov odgovor mogao obuhvatiti američke poslovne i finansijske interese, centre podataka umjetne inteligencije i podmorske komunikacijske kablove.
U objavi prenosi i izjavu koju pripisuje iranskom generalu Rahimu Safaviju, prema kojoj bi Teheran na nove napade mogao odgovoriti udarima na komunikacijsku infrastrukturu, strateške servere i nuklearna postrojenja protivnika. Dizdarević ove poruke tumači kao upozorenje da bi naredna eskalacija mogla imati znatno šire posljedice od neposrednih vojnih sukoba.
Nafta i petrodolar u središtu njegovog tumačenja
U središte svoje analize Dizdarević stavlja petrodolarski sistem. Smatra da američki pritisak na Iran nije prvenstveno povezan s izbornim interesima Donalda Trumpa i Benjamina Netanyahua, nego s nastojanjem da se očuva postojeća energetska i finansijska dominacija.
Prema njegovom viđenju, dodatni pritisak stvaraju Huti u Jemenu, čije djelovanje povezuje s ugrožavanjem saudijskih energetskih interesa. Iz toga izvodi zaključak da bi širenje sukoba moglo zahvatiti sigurnost naftnih tokova iz više zaljevskih zemalja.
Dizdarević posebno naglašava značaj Hormuškog moreuza. Tvrdi da iransko insistiranje na kineskom juanu u poslovima povezanim s prolaskom nafte predstavlja udar na dominaciju dolara. Takvu promjenu vidi kao dio šire borbe za kontrolu nad međunarodnom trgovinom energentima.
U njegovom tumačenju, zabrinutost američkih bankara proizlazi upravo iz mogućnosti da Iran poremeti energetske tokove i time utiče na globalnu ekonomiju. Smatra da finansijski centri moći ne mogu prihvatiti takvu ranjivost sistema koji su decenijama gradili.
Komunikacijski kablovi kao dodatna tačka pritiska
Posebno mjesto u objavi zauzimaju komunikacijska infrastruktura i centri podataka. Dizdarević upozorenja o mogućem presijecanju kablova povezuje s osjetljivošću savremene ekonomije, koja se oslanja na neprekidnu razmjenu podataka.
Prema njegovoj procjeni, prijetnja takvoj infrastrukturi pokazuje da se posljedice eventualnog širenja rata ne bi ograničile na naftu i vojna postrojenja. Ugroženi bi, smatra, mogli biti i poslovni, komunikacijski i finansijski tokovi.
Dizdarević pritom iznosi uvjerenje da Sjedinjene Države nemaju dovoljno konvencionalne vojne moći za poraz Irana. Spominjanje iranskih nuklearnih sposobnosti i mogućeg napuštanja Ugovora o neširenju nuklearnog oružja koristi kao argument da bi daljnja eskalacija bila posebno opasna.
AI agenti, banke i stablecoini
U završnom dijelu objave Dizdarević povezuje geopolitičke napetosti s izvještajima o AI agentima koji pristupaju bankarskim računima. Navodi da se društvenim mrežama širi priča o mogućem cyber napadu na bankarski sistem zemalja G7.
On takve navode uklapa u svoje šire tumačenje mogućeg finansijskog preuređenja. Smatra da bi priča o AI napadu mogla poslužiti kao objašnjenje za poremećaje interneta i bankarskog sistema, umjesto da se odgovornost pripiše ranjivosti infrastrukture na Bliskom istoku.
Dizdarević se osvrće i na američki GENIUS zakon iz 2025. godine te razvoj stablecoina vezanih za dolar. U njima vidi način stvaranja nove potražnje za američkim državnim dugom i održavanja međunarodne uloge dolara.
Njegova završna procjena jeste da su nafta, pomorski prolazi, digitalna infrastruktura i američki dug dijelovi iste borbe. Eventualni novi rat zato opisuje kao sukob čiji bi ulozi daleko nadmašili granice Bliskog istoka.
U takvom povezivanju događaja, autor naglasak stavlja na ekonomsku pozadinu sukoba. Vojne prijetnje za njega su povezane s energetskim interesima, a pritisak na naftne tokove s položajem dolara. Njegov komentar zato prelazi s neposrednih regionalnih napetosti na pitanje kako bi se one mogle odraziti na finansijski sistem. To je autorovo tumačenje mogućeg razvoja događaja i razloga koji, prema njegovom mišljenju, stoje iza postupaka uključenih strana.
Vizual: AI obrađen kadar iz dostavljenog videa, s oznakom Current Report. Karta je ilustrativna i ne predstavlja nezavisno potvrđen prikaz napada ili kontrole teritorije.
Izvor: Eldar Dizdarević, Facebook objava.
