Izraelski premijer Benjamin Netanyahu odbio je preporuku vojnog vrha da završi operaciju u Hebronu, objavio je 26. oktobra izraelski javni servis Kan, prema izvještaju Times of Israela koji prenosi i Klix. Istovremeno, hiljade Palestinaca ostaju izvan svojih domova. Nova informacija mijenja težište priče: nakon ranije najave šire akcije, u prvi plan dolazi pitanje zašto se postojeća operacija nastavlja i kada će stanovnicima biti dopušten povratak.
Šta je objavljeno o razgovoru premijera i vojnog vrha
Prema izvještaju Kana, načelnik Generalštaba Eyal Zamir je na procjeni situacije održanoj u nedjelju, 25. oktobra, u bazi Tel Nof iznio stav da nema operativnog opravdanja za nastavak racije, niti pravnog opravdanja za daljnje sprečavanje povratka stanovnika. Netanyahu je, prema istom izvještaju, insistirao na nastavku. To su navodi medija o razgovoru; u ovom izvještaju nije dostupan zapisnik sastanka.
Times of Israel prenosi i procjenu vojnog izvora da su ostvareni ciljevi odvraćanja, pronalaženja infrastrukture i prikupljanja obavještajnih podataka. Pretraženo je oko 500 objekata, a zaplijenjena su dva komada oružja. Kan je razgovarao i s vojnicima koji dovode u pitanje daljnju svrhu boravka na tim položajima. Njihovo nezadovoljstvo preneseno je kao iskaz učesnika operacije.
Napad na izraelske vojnike prethodio je ovoj akciji. Prema izvještajima, palestinski napadači ubili su dvojicu vojnika na području Hebrona. Sigurnosno obrazloženje operacije treba čitati zajedno s podacima o tome šta je nakon napada preduzeto prema stanovništvu. Broj pronađenog oružja sam po sebi ne odgovara na sva pitanja o pojedinačnim pretresima ili razlozima zbog kojih se porodice još ne vraćaju.
Broj raseljenih i uslovi povratka
Klix u izvještaju navodi oko 3.000 raseljenih Palestinaca. AsiaNews je 26. oktobra objavio precizniju brojku od 3.171 osobe iz 488 porodica, iz naselja Ein Bahha i Al-Jaladeh. Ove podatke treba pripisati izvještajima koji ih donose. Razlika između zaokruženog broja i detaljnijeg presjeka ne znači da postoji jedna konačna, usaglašena evidencija svih pogođenih ljudi.
Za porodice koje su napustile domove najvažnije pitanje jeste trajanje tog stanja. Politička izjava o nastavku operacije ne daje datum povratka, niti sama potvrđuje da postoji odgovarajući privremeni smještaj. Zbog toga procjenu posljedica treba zasnivati na podacima o ljudima, pristupu osnovnim potrebama i mogućnosti sigurnog povratka, uz odvojeno praćenje vojnih tvrdnji o postignutim ciljevima.
Širi humanitarni pritisak prethodio je operaciji
Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova, OCHA, u izvještaju od 22. oktobra opisao je teško stanje na Zapadnoj obali povezano s vojnim operacijama, nasiljem doseljenika, rušenjima i ograničenjima pristupa zemlji i osnovnim uslugama. Taj dokument prethodi sadašnjoj operaciji u Hebronu: njegove brojke nisu bilans posljednjih nekoliko dana.
OCHA je za svoj izvještajni period zabilježila 148 povrijeđenih Palestinaca, uključujući šestero djece, te 83 napada doseljenika u 48 zajednica. Upozorila je i da prepreke kretanju, zatvaranja puteva i kašnjenja na kontrolnim tačkama mogu otežati hitnu medicinsku pomoć i kontinuitet liječenja. Time je dokumentovan širi problem u kojem nova raseljavanja dodatno opterećuju civilni život.
U istom dokumentu UN-a navodi se da je u incidentu u Ma’inu, na području Hebrona, 17. oktobra povrijeđeno devet Palestinaca, među njima jedna žena. Humanitarni koordinator Ramiz Alakbarov je tokom posjete drugim pogođenim zajednicama 22. oktobra pozvao na zaštitu poljoprivrednika i omogućavanje sigurnog, dostojanstvenog povratka raseljenih. To su raniji događaji i poruke koje daju kontekst sadašnjim upozorenjima.
Koje obaveze postoje prema civilima
Član 49. Četvrte ženevske konvencije, dostupan u bazi Međunarodnog komiteta Crvenog križa, zabranjuje prisilna premještanja i deportacije zaštićenih osoba. Za privremene evakuacije predviđa uske izuzetke povezane sa sigurnošću stanovništva ili imperativnim vojnim razlozima. Propisuje odgovarajuće uslove smještaja, zdravlja, sigurnosti i ishrane te očuvanje porodica na okupu.
Konvencija predviđa povratak evakuisanih ljudi njihovim domovima kada prestanu neprijateljstva na tom području. Primjena tih pravila traži provjeru konkretnih okolnosti, a medijski izvještaj o neslaganju premijera i generala nije zamjena za takvu provjeru. Ipak, upravo pitanje opravdanja nastavka operacije i sprečavanja povratka sada čini središte javno objavljenog spora.
Naslovna fotografija: Benjamin Netanyahu u Bijeloj kući, 7. juli 2025, arhiva. Foto: Daniel Torok / The White House, javno dobro, službena fotografija za medijsku objavu. Ne prikazuje sastanak o Hebronu.
Izvor: Klix, Times of Israel, Kan, AsiaNews, OCHA, Međunarodni komitet Crvenog križa
