Preliminarni rezultati u Kantonu Sarajevo: SDA i SDP vode u raspodjeli mandata, a formiranje nove većine ulazi u završnu fazu
Prema trenutno dostupnim i još uvijek preliminarnim rezultatima izbora u Kantonu Sarajevo, politička scena ulazi u novu fazu pregovora, brojanja i političkog pozicioniranja. Na osnovu podataka sa 595 obrađenih biračkih mjesta, vidi se da je raspodjela snaga prilično tijesna, ali i da nekoliko stranaka uspijeva preći izborni prag i ući u borbu za ukupno 35 mandata u Skupštini Kantona Sarajevo.
Takav omjer snaga dodatno potvrđuje da će sastavljanje stabilne većine zavisiti od koalicijskih dogovora, političke discipline i spremnosti stranaka da naprave kompromis oko ključnih funkcija.
Najviše glasova trenutno ima SDA, sa 40.918 osvojenih glasova, što predstavlja 23,80 posto od ukupnog broja glasova obuhvaćenih ovom računicom. Odmah iza nje nalazi se SDP sa 37.420 glasova, odnosno 21,76 posto, dok je Stranka za BiH osvojila 32.866 glasova ili 19,11 posto. Ovi brojevi pokazuju da su upravo te tri političke opcije ostvarile snažan rezultat i da će njihov uticaj na budući sastav vlasti biti presudan.
U političkom smislu, takav ishod često znači da se pregovori ne vode samo oko mjesta u vladi, već i oko dugoročnog smjera kojim će Kanton Sarajevo ići u narednom periodu.
Na četvrtom mjestu je koalicija Narod i pravda, zajedno sa Strankom penzionera-umirovljenika BiH, koja trenutno ima 23.711 glasova ili 13,82 posto. Slijedi Naša stranka sa 11.960 glasova, odnosno 6,95 posto, dok je lista Željko Komšić – Za građansku državu, DF/GS osvojila 10.446 glasova ili 6,07 posto. Ovi rezultati potvrđuju da se glasovi u Kantonu Sarajevo raspoređuju između više političkih aktera, ali i da je svaki mandat veoma važan.
U praksi, to znači da nijedna od stranaka nema luksuz da pregovore vodi iz pozicije apsolutne sigurnosti, jer će za formiranje vlasti biti potreban širok dogovor ili vrlo precizno posložena koalicija.
Kada se glasovi saberu na nivou kantona i primijeni formula za raspodjelu mandata, šest političkih subjekata prelazi izborni prag od tri posto i ulazi u raspodjelu mandata. Prema sadašnjim projekcijama, SDA i SDP imali bi po devet mandata, Stranka za BiH bi osvojila sedam, Narod i pravda pet, dok bi Naša stranka i DF/GS imali po dva mandata.
Takva raspodjela pokazuje da bi buduća kantonalna skupština mogla biti izrazito fragmentirana, što je često slučaj u sredinama gdje biračko tijelo preferira više političkih opcija i gdje se većina mora slagati kroz pregovore nakon izbora, a ne nužno tokom same kampanje.
U političkom kontekstu, posebno je važna činjenica da Narod i pravda, SDP i Naša stranka više ne čine skupštinsku većinu u Kantonu Sarajevo. Time se otvara prostor za novu većinu koju, prema dosadašnjim signalima, žele formirati Stranka za BiH, SDA i Demokratska fronta.
Ovakav razvoj događaja nije samo aritmetičko pitanje mandata, nego i rezultat političkih odnosa, ranijih pregovora te procjene da bi upravo ovakva kombinacija mogla obezbijediti stabilniju podršku za novu Vladu Kantona Sarajevo. U lokalnoj politici, stabilnost većine često je jednako važna kao i programska sličnost, jer bez čvrste skupštinske podrške teško je provoditi budžet, infrastrukturne projekte i reformske mjere.
Na pres-konferenciji posvećenoj formiranju nove skupštinske većine, predstavnici tri stranke detaljnije su govorili o narednim koracima, mogućem sastavu vlasti i prioritetima nove kantonalne administracije. Muamer Bandić iz Stranke za BiH, Faruk Kapidžić iz SDA i Albin Zuhrić iz DF-a potvrdili su da postoji raniji dogovor o formiranju većine koja bi trebala imati 18 ili 19 zastupničkih ruku.
Takva brojka bi, ukoliko se potvrdi u praksi, bila dovoljna za stabilno djelovanje Skupštine, ali samo pod uslovom da dogovorene strane ostanu politički usklađene i da ne dođe do novih neslaganja oko ključnih kadrovskih i programskih pitanja.
Prema njihovim navodima, dogovor između ovih političkih subjekata postignut je još nakon lokalnih izbora 2024. godine, što pokazuje da su razgovori i analiza mogućih scenarija trajali znatno duže nego što to javnost često vidi. U takvim situacijama, političke stranke obično pažljivo balansiraju između izbornih obećanja i realnih mogućnosti da formiraju izvršnu vlast.
Upravo zato, pitanje raspodjele resora, kao i izbor kandidata za premijera i ministre, postaje jednako važno kao i sama raspodjela mandata. U Kantonu Sarajevo, gdje su očekivanja građana visoka, nova vlast će biti pod pritiskom da brzo pokaže rezultate, posebno u oblastima saobraćaja, obrazovanja, komunalne infrastrukture i upravljanja javnim servisima.
Predstavnici tri stranke takođe su se usaglasili da je Faruk Kapidžić kandidat za premijera Vlade Kantona Sarajevo, ali su naglasili da konačnu riječ o tome moraju dati stranački organi. To znači da, iako postoji politički okvir i načelni dogovor, formalna potvrda još uvijek zavisi od unutrašnjih procedura i stranačkih odluka. U političkoj praksi BiH, takav korak je uobičajen jer kandidature za najvažnije funkcije prolaze kroz više nivoa verifikacije.
Time stranke nastoje pokazati jedinstvo, ali i zadržati kontrolu nad procesom donošenja odluka.
Ono što posebno privlači pažnju jeste činjenica da rezultati i politički razgovori idu paralelno. Dok izborna matematika pokazuje ko ima snagu u skupštinskim klupama, politički pregovori određuju ko će tu snagu pretvoriti u vlast i kakav će biti odnos među partnerima.
U Kantonu Sarajevo, gdje se često prelamaju i lokalni i širi politički interesi, svaka promjena većine ima i šire posljedice po način upravljanja institucijama, raspodjelu budžeta i dinamiku razvoja grada i kantona. Zbog toga će naredni dani biti ključni za potvrdu da li će nova većina zaista biti formirana i hoće li predloženi kandidat dobiti podršku potrebnu za preuzimanje izvršne funkcije.
Za građane Kantona Sarajevo, sve ovo znači da se politička situacija nalazi u osjetljivoj, ali i odlučujućoj fazi. Preliminarni rezultati daju jasnu sliku o tome koje su stranke trenutno najjače, dok pregovori pokazuju kako bi te snage mogle biti pretvorene u novu kantonalnu vlast.
U narednom periodu očekuju se novi sastanci, dodatne konsultacije i formalne odluke stranačkih organa, nakon čega će biti mnogo jasnije ko će voditi Kanton Sarajevo i na koji način će nova većina pokušati odgovoriti na potrebe građana. Sve ukazuje na to da će politički proces biti intenzivan, a konačan ishod zavisiti od sposobnosti stranaka da od predizbornih brojeva naprave funkcionalnu vlast.
