Lagumdžija: Bosna i Hercegovina u UN-u odgovorila diplomatskim pritiscima i podsjetila svijet na snagu međunarodnog prava
Ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija ocijenio je da je bh. delegacija tokom zasjedanja Generalne skupštine UN-a uspjela pružiti jasan i argumentovan odgovor na diplomatske pritiske koji su, kako je naveo, bili usmjereni prema Bosni i Hercegovini.
U razgovoru za Federalnu televiziju istakao je da je nastup predstavnika Bosne i Hercegovine bio pažljivo pripremljen, politički promišljen i usmjeren na odbranu činjenica, međunarodnog prava i digniteta države koja i dalje nosi teško naslijeđe rata devedesetih godina.
Prema Lagumdžijinim riječima, centralnu ulogu u nastupu bosanskohercegovačke delegacije imao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, koji je, kako navodi ambasador, predvodio delegaciju i u svom obraćanju obuhvatio nekoliko ključnih tema od značaja ne samo za Bosnu i Hercegovinu, nego i za međunarodnu zajednicu.
Među njima su, kako je naglasio, sigurnosne i političke prijetnje u jugoistočnoj Evropi, ali i podsjećanje na ratne zločine počinjene tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, uključujući i presuđeni genocid u Srebrenici.
Lagumdžija je posebno naglasio da je Bećirovićev govor bio više od protokolarnog obraćanja. Po njegovoj ocjeni, riječ je o nastupu koji je podsjetio da se pitanja mira, stabilnosti i poštivanja prava ne mogu odvajati od historijskog iskustva država koje su preživjele rat i masovna stradanja civila. U tom kontekstu, bh.
delegacija je, prema njegovim riječima, poslala poruku da se zločini ne smiju relativizirati, a presude međunarodnih sudova moraju ostati osnova za razumijevanje prošlosti i oblikovanje budućnosti regiona.
Fokus na Gazu, Ukrajinu i bosanskohercegovačko ratno iskustvo
Ambasador BiH je naveo da se Bećirović tokom obraćanja osvrnuo i na dva velika aktuelna svjetska krizna žarišta – rat u Gazi i rusku agresiju na Ukrajinu. Prema Lagumdžiji, taj dio govora bio je važan jer je pokazao da Bosna i Hercegovina ne govori samo iz vlastite perspektive, nego i iz šireg moralnog i pravnog stava prema ratovima koji odnose živote civila, razaraju društva i urušavaju međunarodni poredak.
Na taj način, smatra on, bh. delegacija je povezala domaće iskustvo s globalnim izazovima današnjice.
Lagumdžija je dodatno naglasio da Bosna i Hercegovina, upravo zbog vlastitog iskustva rata, raspolaže posebnim senzibilitetom prema pitanju agresije, etničkog čišćenja, opsade gradova i stradanja nedužnih ljudi. Ta vrsta iskustva, prema njegovom tumačenju, nije samo historijska činjenica nego i važan temelj za razumijevanje savremenih međunarodnih sukoba. Zbog toga je, kako kaže, nastup bh.
delegacije bio i podsjećanje da se humanitarne katastrofe moraju posmatrati kroz prizmu odgovornosti, a ne kroz prizmu političke kalkulacije.
U tom dijelu obraćanja, prema Lagumdžijinim riječima, posebno je naglašena potreba da međunarodno pravo ostane u središtu odgovora međunarodne zajednice na ratove i zločine. To znači, kako je pojasnio, da UN i druge globalne institucije moraju biti dosljedne u zaštiti principa na kojima počiva savremeni svjetski poredak: suverenitet država, zabrana agresije, zaštita civila i poštivanje presuda međunarodnih sudova.
Bez toga, upozorio je, globalni sistem lako može skliznuti u selektivno tumačenje pravde i političku samovolju.
Vučićev nastup i političke poruke iz Beograda
Govoreći o nastupu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Lagumdžija je rekao da je takav ton bio očekivan. Prema njegovoj procjeni, Vučić je promijenio pristup nakon ranije sjednice Generalne skupštine UN-a na kojoj je usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici.
Ambasador BiH je ocijenio da je upravo ta rezolucija imala dubok politički i simbolički značaj, jer je dodatno učvrstila međunarodni okvir u kojem se genocid u Srebrenici posmatra kao nepobitna historijska i pravna činjenica.
Lagumdžija je u izjavi za FTV podsjetio i na ranije oštre političke reakcije koje su dolazile iz Beograda, ocjenjujući da je prethodni Vučićev nastup doživio kao političku blamažu. Iako nije ulazio u sve detalje diplomatskih razgovora i priprema koje su prethodile zasjedanju, jasno je stavio do znanja da je bh.
delegacija bila spremna na različite scenarije i na pokušaje da se tema Bosne i Hercegovine premjesti iz sfere činjenica u sferu političkog pritiska i interpretacija.
Prema njegovim riječima, predstavnici Bosne i Hercegovine su očekivali i drugačiji ton iz Beograda i zbog događaja povezanih s ukopom Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog za genocid i druge ratne zločine. Taj segment, kako se može zaključiti iz njegovih riječi, dodatno je opteretio regionalne odnose i pokazao da se naslijeđe rata i dalje koristi kao političko oružje u savremenim javnim nastupima.
U takvoj atmosferi, smatra Lagumdžija, od presudne je važnosti ostati dosljedan činjenicama i međunarodno potvrđenim presudama.
Rezolucija o Srebrenici i simbolika u sjedištu UN-a
Lagumdžija je posebno istakao da je usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici vratilo pitanje međunarodnog prava u samo središte rasprava u Ujedinjenim nacijama. Po njegovoj ocjeni, to nije bila samo politička odluka, nego i snažna poruka da se zločini počinjeni u Evropi krajem 20. stoljeća ne mogu zaboraviti niti izbrisati iz kolektivne memorije međunarodne zajednice.
Takav okvir, smatra on, važan je i zbog budućih generacija, jer pokazuje da priznanje istine predstavlja osnov za trajni mir.
Kao dodatni simbol tog procesa naveo je i postavljanje Cvijeta Srebrenice u sjedištu UN-a. Taj simbol, prema njegovom tumačenju, ima snažnu emotivnu i političku dimenziju, jer podsjeća na žrtve genocida i na obavezu međunarodne zajednice da spriječi ponavljanje sličnih zločina. Cvijet Srebrenice u tom kontekstu nije samo memorijalni znak, nego i poruka da je borba za istinu neraskidivo povezana s borbom za pravdu.
Ambasador je zaključio da su aktivnosti bh. delegacije tokom nekoliko dana zasjedanja predstavljale snažan diplomatski odgovor na, kako ih je opisao, napade na Bosnu i Hercegovinu. Prema njegovoj interpretaciji, delegacija nije nastupila defanzivno, nego je pokušala oblikovati narativ u kojem Bosna i Hercegovina nije predmet tuđih političkih projekcija, nego država koja aktivno brani vlastiti suverenitet, svoje žrtve i univerzalne principe međunarodnog prava.
To, kako je ocijenio, predstavlja važnu poruku ne samo za region, nego i za širu međunarodnu scenu.
U dostavljenom materijalu nisu navedene reakcije zvaničnika Srbije na Lagumdžijine ocjene, ali je iz njegovog istupa jasno da Bosna i Hercegovina želi nastaviti koristiti diplomatske forume kako bi podsjećala na presuđene činjenice, upozoravala na opasnost od revizionizma i insistirala na odgovornosti međunarodnih aktera.
U tom smislu, nastup u UN-u, prema Lagumdžiji, nije bio samo jedan u nizu protokolarnih događaja, nego strateški važan trenutak za afirmaciju istine o Bosni i Hercegovini, njenom iskustvu i njenom mjestu u savremenim međunarodnim odnosima.
