Na predstojećim Općim izborima 2026. godine u Bosni i Hercegovini građane očekuje nekoliko važnih novina koje bi trebale unaprijediti sigurnost i transparentnost izbornog procesa. Iako će osnovni način glasanja ostati poznat biračima, uvode se savremene tehnologije koje imaju za cilj smanjiti mogućnost izbornih nepravilnosti i povećati povjerenje u rezultate. Među najznačajnijim promjenama nalaze se biometrijska identifikacija birača putem otiska prsta i elektronsko skeniranje glasačkih listića, dok će ručno brojanje glasova ostati kao dodatni kontrolni mehanizam.
Prema informacijama koje je iznio član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Suad Arnautović, u javnosti se stvara pogrešan utisak da će novi sistem glasanja biti komplikovan. Međutim, naglašava da će većina procedura ostati ista, a birači će morati obaviti tek nekoliko dodatnih koraka koji neće značajno produžiti vrijeme glasanja.
Dolazak na biračko mjesto odvijat će se kao i do sada. Svaki birač će biti obavezan pokazati važeći identifikacioni dokument, odnosno ličnu kartu, pasoš ili vozačku dozvolu. Nakon što birački odbor provjeri identitet, slijedi nova faza postupka – biometrijska autentifikacija pomoću otiska prsta. Ova mjera uvedena je kako bi se osiguralo da pravo glasa ostvaruje isključivo osoba koja je upisana u birački spisak i koja je lično pristupila glasanju.
Još jedna promjena odnosi se na potvrdu o identifikaciji. Umjesto dosadašnjeg potpisivanja izvoda iz Centralnog biračkog spiska, uređaj će nakon uspješne provjere odštampati potvrdu koju će birač potpisati. Sve potvrde će se prikupljati u posebnoj kutiji i kasnije koristiti prilikom utvrđivanja ukupne izlaznosti na izborima.
Nakon završene identifikacije birač će preuzeti glasačke listiće za nivoe vlasti na kojima ima pravo glasati. Kada je riječ o izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine te predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, izgled glasačkih listića ostaje isti kao i ranijih godina. Birač će jednostavno označiti kandidata kojem daje svoj glas popunjavanjem kružića ispred njegovog imena.
Najveće izmjene odnose se na glasačke listiće za proporcionalni izborni sistem. Oni su redizajnirani kako bi ih mogli precizno očitavati skeneri koji će biti postavljeni na biračkim mjestima. Takvi listići koristit će se prilikom izbora zastupnika u kantonalne skupštine, Parlament Federacije BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske i Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine.
Prilikom glasanja za političke stranke birači će morati slijediti određeni redoslijed:
- Obavezno popuniti kružić ispred naziva političke stranke ili koalicije.
- Po želji označiti najviše tri kandidata kojima žele dati preferencijalni glas.
- Ukoliko birač ne označi politički subjekt, već samo brojeve kandidata, takav listić neće biti važeći.
Ovakvo rješenje uvedeno je kako bi se izbjegle nejasnoće prilikom elektronskog očitavanja glasova, budući da su brojevi kandidata isti format na svim listama i bez označene političke opcije nije moguće utvrditi kojoj listi pripadaju.
Veliki dio priprema odnosi se i na edukaciju birača i članova biračkih odbora. Centralna izborna komisija planira informativnu kampanju koja će uključivati video materijale, tutorijale, promotivne spotove i druge sadržaje kako bi građani prije izbora mogli upoznati novi način glasanja. U realizaciji ovog programa učestvovat će više međunarodnih organizacija koje pružaju podršku unapređenju izbornog procesa.
Istovremeno će biti organizovana i višestepena obuka izbornih komisija i biračkih odbora. Za tu svrhu imenovan je veliki broj instruktora koji će prvo obučiti predsjednike biračkih odbora, a oni će potom prenijeti znanje ostalim članovima odbora širom Bosne i Hercegovine.
Posebnu pažnju privlači i način brojanja glasova. Nakon što birač ispuni glasački listić, prići će uređaju za skeniranje. Listić će ubaciti u skener koristeći zaštitnu fasciklu koja čuva tajnost glasanja. Uređaj će evidentirati glas i napraviti digitalnu sliku svakog listića.
Digitalnim evidentiranjem onemogućava se bilo kakvo naknadno dopisivanje ili izmjena glasačkih listića, jer će svaka fotografija predstavljati trajni zapis njihovog izgleda u trenutku ubacivanja u skener.
Tokom cijelog izbornog dana skeneri će raditi bez internet veze, čime se dodatno povećava sigurnost sistema. Tek nakon zatvaranja biračkog mjesta uređaji će ispisati izvještaj o rezultatima koji će potpisati članovi biračkog odbora. Nakon toga će uređaj biti povezan na internet kako bi rezultati bili dostavljeni Glavnom centru za brojanje.
Iako će elektronsko brojanje biti prvi korak u utvrđivanju rezultata, zakon predviđa da će se svi glasački listići ponovo ručno prebrojati. Na taj način želi se omogućiti dodatna provjera i otkloniti eventualne greške koje bi mogle nastati prilikom elektronske obrade.
U slučaju da se pojave razlike između elektronskog i ručnog brojanja, Centralna izborna komisija razmatrat će svaki slučaj pojedinačno. Posebna pažnja bit će posvećena biračkim mjestima na kojima postoji veće odstupanje između broja birača koji su glasali i broja pronađenih glasačkih listića, kada će biti moguće narediti novo brojanje.
Predviđen je i rezervni plan za nepredviđene situacije. Ukoliko nestane električne energije ili dođe do tehničkog kvara, uređaji će koristiti ugrađene baterije koje mogu raditi tokom cijelog dana. Osim toga, na svakom biračkom mjestu bit će prisutan tehnički operater zadužen za funkcionisanje opreme, dok će regionalni timovi biti spremni brzo intervenirati ukoliko se pojave ozbiljniji problemi.
Planirano je da se skeneri postave na približno 5.300 redovnih biračkih mjesta širom Bosne i Hercegovine. Za određene kategorije glasanja, poput mobilnih timova ili glasanja nepotvrđenim listićima, bit će primijenjene posebne procedure, a skeniranje će se uglavnom obavljati u centrima za brojanje.
Prema procjenama Centralne izborne komisije, nove tehnologije trebale bi značajno smanjiti mogućnost različitih izbornih zloupotreba. Biometrijska identifikacija otežat će glasanje u ime drugih osoba ili korištenje tuđih dokumenata, dok će elektronsko skeniranje spriječiti naknadne izmjene glasačkih listića, dodavanje preferencijalnih glasova ili druge manipulacije koje su ranije izazivale brojne sumnje.
Na kraju izbornog procesa bit će izvršena detaljna analiza kako bi se procijenilo koliko su nove mjere doprinijele većoj sigurnosti izbora. Ukoliko se pokaže da postoji prostor za dodatna poboljšanja, nije isključena mogućnost uvođenja novih tehnoloških rješenja u budućim izbornim ciklusima. Cilj svih ovih promjena jeste da izborni proces bude transparentniji, sigurniji i pouzdaniji, uz očuvanje povjerenja građana u rezultate glasanja.
Izvor: Slobodna Bosna
