Protest „U znanju je moć“: Studenti traže promjene u obrazovanju
Dana 27. januara 2023. godine, Studentski trg u Beogradu postao je mjesto okupljanja stotina studenata koji su se okupili pod sloganom „U znanju je moć“. Ovaj protest, organizovan na simboličan datum, dan Svetog Save – prvog srpskog prosvetitelja – imao je za cilj skrenuti pažnju na trenutne probleme u obrazovnom sistemu Srbije. Studenti su poručili kako je neophodno vratiti obrazovanje na mjesto koje mu pripada kao osnovi društva, naglašavajući važnost kvaliteta obrazovanja za budućnost, ali i za društveni razvoj.
Okupljeni su nosili zastave Srbije i zastave različitih fakulteta, kao i reprodukcije ikona Svetog Save, čime su dodatno naglasili značaj obrazovanja i kulturne tradicije. Na trgu je bila postavljena bina s govornicima koji su iznosili svoje stavove o trenutnom stanju obrazovanja. Mnogi od njih su ukazivali na to da je došlo vrijeme za promjenu paradigme, jer postojeći sistem, prema njihovim riječima, ne ispunjava potrebe mladih ljudi koji se obrazuju. Govori su bili emotivni i inspirativni, a studenti su jasno iskazali svoju frustraciju zbog stagnacije u obrazovanju i nedostatka prilika za kreativno izražavanje.
Kritike na račun organizacije protesta
Međutim, protest nije prošao bez kontroverzi. Bivši lider Lige socijaldemokrata Vojvodine, Nenad Čanak, iznio je oštre kritike na račun simbolike i organizacije skupa.
On je na društvenim mrežama napisao da su studenti slavili Svetog Savu, koji nije bio prosvjetitelj u pravom smislu riječi, već figura koja je često bila u sukobu s naukom i kritičkim mišljenjem. Ova izjava izazvala je brojne reakcije, kako podrške, tako i kritike među studentima i širem društvu.
Čanak je naveo kako se na protestu nosila pogača kroz grad, što je dodatno naglasilo religioznu dimenziju skupa. „Kako je moguće da se istovremeno traži znanje i prosvjetiteljstvo dok se slavi figura koja je istorijski represirala istu tu ideju?“, upitao je Čanak.
Njegov stav otvara važnu diskusiju o odnosu između religije i obrazovanja, kao i o tome kako se istorijske figure koriste u savremenim kontekstima. Mnogi studenti su odgovorili ističući da njihova namjera nije bila glorifikacija istorijskih figura, već apel na potrebu za kvalitetnijim obrazovanjem koje će ih osposobiti za buduće izazove.
Istorijski kontekst: Dositej Obradović i odvojenost crkve od obrazovanja
U ovoj raspravi posebno se ističe lik Dositeja Obradovića, koji je bio ključna figura u razvoju obrazovanja u Srbiji i smatra se jednim od osnivača modernog školskog sistema. On je u svom govoru iz 1808. godine jasno naglasio potrebu za odvojenost crkve od školstva.
Ovaj argument ima veliku težinu kada se analizira trenutna situacija u obrazovnom sistemu, gdje se često čini da su obrazovanje i religija previše isprepleteni. Obradović je smatrao da prosvetiteljstvo mora biti zasnovano na razumu i nauci, a ne na dogmama.
U savremenoj Srbiji, mnogi se pitaju da li je potrebno preispitati ulogu religije u školama, posebno kada se uzmu u obzir rezultati obrazovnog sistema. Francuska je, na primjer, odvojila crkvu od obrazovanja još u 18. veku, čime je stvorila prostor za slobodno razmišljanje i kritiku.
U tom kontekstu, pitanje koje se postavlja jeste: može li se srpsko obrazovanje reformisati bez preispitivanja uticaja crkve? Studenti su svojim protestom naglasili potrebu za obrazovanjem koje se temelji na naučnim spoznajama, kritičkom razmišljanju i inovacijama, a ne na religijskim dogmama.
Poruke protesta i budućnost obrazovanja
Protest „U znanju je moć“ nije samo borba za bolje obrazovanje, već i šira borba za promjene u društvu. Studenti su jasno stavili do znanja da žele povratak povjerenja u obrazovni sistem i stručnost. Njihova poruka je jednostavna: „Znanje je temelj budućnosti“.
Ovaj protest mogao bi postati katalizator za šire društvene promjene, jer ukazuje na to da mladi ljudi više ne žele pasivno prihvatati nepravdu i neefikasnost.
U ovom trenutku, kada se čini da su mnogi mladi ljudi izgubili vjeru u institucije, ovakvi događaji vraćaju povjerenje i motivišu ih da se aktivno uključe u promjene.
Kao zaključak, važno je napomenuti da protesti poput ovog predstavljaju vitalan dio demokratskog izražavanja i aktivizma. Oni pružaju platformu za mlade ljude da iznesu svoje stavove i bore se za ono u što vjeruju.
U svijetu gdje se obrazovanje često zanemaruje, ovakvi događaji podsjećaju nas na značaj kritičkog razmišljanja i potrebu za promjenama koje će osnažiti buduće generacije.
Studenti su pokazali hrabrost i odlučnost da se bore za svoje pravo na kvalitetno obrazovanje, a njihovi glasovi se čuju ne samo u Beogradu, već širom Srbije, pozivajući sve da se uključe u ovu važnu borbu za bolju budućnost.
