U Bosni i Hercegovini je 2017. godine usvojen Pravilnik o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova. Međutim, uprkos postojanju ovog pravilnika, vlasnici apoteka u bh. entitetu Republici Srpskoj nastavili su da ostvaruju značajne profite na trgovini lijekovima, što pokazuju finansijski izvještaji o njihovom poslovanju.
Finansijski uspjesi apoteka
“Moja apoteka”
- Vlasnik: Strahinja Kujundžić
- 2023. godina: 5,85 miliona KM dobiti
- 2022. godina: 4 miliona KM dobiti
- Prihodi u 2023.: 70,3 miliona KM
- Broj zaposlenih: 316 radnika
- Ukupna dobit u 10 godina: 35 miliona KM
“Crvena apoteka” iz Mrkonjić Grada
- Vlasnik: Tihomir Rožić
- 2023. godina: 4,13 miliona KM dobiti
- Prihodi u 2023.: 44,9 miliona KM
- Prihodi u 2022.: 37,6 miliona KM
- Dobit u 2022.: 2,77 miliona KM
“Bpharm” iz Novog Grada
- 2023. godina: 2,1 milion KM dobiti
- Prihodi u 2023.: 43,3 miliona KM
- Broj zaposlenih: 260 radnika
“Expera Pharmacy” iz Bijeljine
- 2023. godina: 1,6 miliona KM dobiti
- Prihodi u 2023.: 43,14 miliona KM
- Prihodi u 2022.: 39,89 miliona KM
- Broj zaposlenih: 248 radnika
Problemi u regulaciji tržišta lijekova
Novinar “Nezavisnih novina”, Uroš Vukić, koji se bavi istraživanjem tržišta lijekova, ističe da su ove visoke dobiti očekivane s obzirom na trenutnu regulativu u BiH. Prema njegovim riječima, regulativa je podređena interesima veletrgovaca i maloprodajnih lanaca apoteka koji na tržištu rade šta hoće.
Nadzorno tijelo, koje je prema pravilniku iz 2017. godine trebalo da kontroliše primjenu regulativa, ne funkcioniše kako bi trebalo. Vukić dodaje da, iako lijekovi treba da budu dostupni, mnoge apoteke rade poput prodavnica, nudeći razna medicinska sredstva koja nisu obuhvaćena pravilnikom.
bh-index.com