U Strasbourgu je proteklih dana zabilježen incident koji je izazvao burne reakcije unutar Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, kada se raspravljalo o političkoj situaciji u Srbiji. Sjednica je trebala biti posvećena analizi stanja demokratskih standarda i vladavine prava, ali je prekinuta prije nego što je predviđeno, što je izazvalo oštre reakcije prisutnih parlamentaraca. Informaciju je javnosti prenio Đorđe Stanković, potpredsjednik Narodnog pokreta Srbije, koji je sjednicu pratio uživo i putem društvenih mreža komentirao njen tok.
Stanković je naglasio da je situacija u Srbiji dovela do toga da se srbijanski parlament praktično „uvodi“ u europske institucije, što simbolično odražava krizu unutar domaće političke scene. Prekid sjednice dogodio se nakon samo 45 minuta, iako je prvobitno bilo predviđeno da traje sat vremena. Ovaj neočekivani prekid spriječio je više govornika da iznesu svoje stavove o stanju demokracije i poštovanju prava u Srbiji, uključujući i samog Stankovića.
„Ovo je za rubriku verovali ili ne!“, započeo je Stanković svoje javljanje, objašnjavajući da je predsjedavajući prekinuo sjednicu jer mu je to naređeno. Stanković je pokušao zatražiti riječ, ali mu nije dopušteno da govori. Nakon toga, predstavnici svih političkih grupa, uključujući pučane, ljevicu, socijaliste i konzervativce, ustali su i zahtijevali nastavak rasprave. Predsjedavajući je prvobitno odbijao, ali pod pritiskom učesnika, na kraju je popustio, što je dovelo do pravog haosa u sali.
U svom izlaganju, Stanković je istakao nekoliko ključnih problema u Srbiji:
-
Nedostatak slobodnih izbora – građani Srbije bore se za pravo glasa i demokratiju, kako u institucijama, tako i putem protesta na ulicama.
-
Policijska represija i nasilje nad studentima – navodi se da su studente brutalno premlaćivali, prijetili silovanjem, a sve to uz toleranciju vlasti.
-
Osnivanje parapolicijskih formacija – paralelno s radom državnih institucija, u zemlji djeluju neformalne sigurnosne strukture koje koriste nasilje za kontrolu društva.
-
Nepostojanje odgovornosti za tragedije i korupciju – primjer je Novisadski incident u kojem je poginulo 16 ljudi, a odgovorni nisu sankcionirani.
Stanković je također naglasio da je trenutna vlast, na čelu sa Aleksandrom Vučićem, omogućila i tolerirala takve prakse, što je dovelo do jedanaestomjesečnih protesta građana i studenata. Umjesto pravde i provođenja izbora, stanovništvo svjedoči rastu represije i narušavanju osnovnih ljudskih prava.
U raspravi su, pored Stankovića, sudjelovali i predstavnici drugih parlamentarnih delegacija država članica Vijeća Europe, koji su komentirali nekoliko važnih tema:
-
Poštovanje demokratskih standarda i vladavine prava
-
Pravo na slobodu okupljanja i mirnog protesta
-
Neutralnost institucija, uključujući sudstvo i policiju
-
Sloboda medija i neovisnost civilnog društva
-
Uloga opozicije u političkom dijalogu
-
Mehanizmi nadzora i preporuke koje Vijeće Europe može primijeniti radi stabilizacije situacije
Stanković je apelirao da se međunarodna zajednica upozna s realnim stanjem u zemlji, jer su, kako tvrdi, izbori namješteni, a nasilje nad građanima svakodnevna pojava. „Gde god su se poslednjih godina održavali izbori, vladajuća stranka slala je batinaše i uticala na rezultate. Zato je važno da znate što se događa u Srbiji“, poručio je Stanković.
Zaključno, incident u Vijeću Europe u Strasbourgu oslikava duboku političku krizu u Srbiji i izaziva međunarodnu pažnju. Prekid sjednice pokazuje napetost između političkih institucija i potrebu da se globalna zajednica uključi u zaštitu demokratskih standarda i ljudskih prava. Rasprava je poslužila kao podsjetnik na to koliko je važno održavati slobodne izbore, nezavisne institucije i pravo građana na protest, te da se nasilje i korupcija ne smiju tolerisati u modernim demokratijama.
