U svjetlu najnovijih dešavanja na političkoj i društvenoj sceni Bosne i Hercegovine, posebnu pažnju javnosti izazvao je novi video snimak u kojem Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska, ponovo negira genocid u Srebrenici. Ovaj čin izazvao je snažne osude kako u zemlji, tako i u regiji, a među najglasnijima bio je Ramiz Salkić, zastupnik u Narodnoj skupštini RS, bivši logoraš i povratnik. Njegova reakcija ne predstavlja samo političku izjavu već i poziv na institucionalnu odgovornost i zaštitu temeljnih vrijednosti ljudskih prava i pravde.
Salkić je jasno i nedvosmisleno poručio da se ovakvim ponašanjem proizvodi “mitološko trovanje naroda”, koje dugoročno ugrožava mir i stabilnost u cijelom regionu. Po njegovim riječima, uporno negiranje genocida – naročito kada dolazi od visokopozicioniranih političkih lidera – ima za cilj normalizaciju laži i uvođenje revizionizma u kolektivnu svijest jednog dijela društva.
Prema njegovom viđenju, ovakvi incidenti nisu izolovani, već su dio šire strategije. Salkić koristi izraz “estradizacija negiranja genocida”, kojim ukazuje na to da se poricanje zločina sve više pakuje u populističke, medijski atraktivne forme, kako bi lakše doprlo do mase i postalo društveno prihvatljiv narativ.
On navodi da je cilj takve propagande:
-
da se istina o genocidu zamagli ili potpuno izbriše iz javnog diskursa;
-
da se istorijska odgovornost zamijeni kolektivnim mitovima;
-
da se nova generacija mladih ljudi odgoji u duhu revizionizma i netolerancije.
U svom komentaru, Salkić poziva Tužilaštvo Bosne i Hercegovine da prestane sa pasivnošću i počne djelovati u skladu sa zakonom, koristeći sve dostupne dokaze – uključujući i sporne video snimke – kako bi se počinitelji i negatori suočili s pravdom. Institucionalna reakcija, prema njemu, mora biti brza, odlučna i dosljedna, jer samo tako se mogu spriječiti ponovljeni pokušaji negiranja genocida i destabilizacije zemlje.
Naglasio je da je:
-
genocid nad Bošnjacima pravno dokazan i presuđen pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu;
-
ta činjenica ne smije biti dovedena u pitanje, jer predstavlja temelj za gradnju budućih odnosa i istinskog pomirenja;
-
učenje o ovim događajima mora postati dio obrazovnog sistema, jer samo tako nova pokoljenja mogu razviti svijest o važnosti ljudskih prava, pravde i poštivanja međunarodnog prava.
Salkić dalje ističe važnost pravovremene kaznene politike, uz napomenu da jedino brze i efikasne sudske odluke mogu imati preventivni učinak. Prema njegovim riječima, današnji negatori zločina će, ukoliko ostanu nekažnjeni, postati inspiracija drugima, čime se širi prostor za nove oblike mržnje i negiranja zločina.
Dodaje i da postojeća retorika, kao i ponašanje pojedinih političkih lidera, ozbiljno potkopavaju napore na pomirenju i vraćaju društvo u stanje konflikta, umjesto da ga vode ka izgradnji zajedničke i mirne budućnosti.
U svjetlu ovih dešavanja, postaje jasno da društvo u BiH ne može sebi priuštiti ignorisanje ovakvih incidenata. Prema riječima Salkića, negiranje genocida nije samo napad na prošlost, već i direktan udar na budućnost Bosne i Hercegovine kao multietničke i demokratske države.
On zaključuje da:
-
pravda mora postati temelj zajedničkog života;
-
istina mora biti oslonac za politički dijalog i društveni razvoj;
-
sjećanje na žrtve mora biti svetinja, a ne političko sredstvo za dnevnopolitičke ciljeve.
Zato on apeluje da se svaki pokušaj negiranja genocida, bez obzira dolazio iz politike, medija ili društvenih mreža, tretira kao težak oblik govora mržnje i opasno sredstvo destabilizacije.
Ova reakcija Ramiza Salkića nije samo odgovor na još jedan u nizu skandala. Ona je, prije svega, poziv na buđenje institucija, ali i šireg društva koje, ukoliko želi istinsku stabilnost, mora naučiti razlikovati činjenice od propagande, i hrabro stati u odbranu istine, pravde i dostojanstva žrtava.
