ChatGPT je rekao:
U poslednje vrijeme Kipar se suočava s naglim porastom interesovanja stranih investitora za kupovinu nekretnina, a posebno su u fokusu izraelski državljani, koji sve češće postaju vlasnici zemljišta u strateški važnim oblastima ove mediteranske države. Taj trend izazvao je značajnu zabrinutost kod domaćih političkih struktura, naročito kod ljevičarske partije AKEL, koja tvrdi da se kroz ove transakcije ugrožavaju nacionalni interesi Kipra i njegov demografski identitet.
Stefanou Stefanou, predsjednik AKEL-a, u više javnih nastupa naglasio je potrebu za ograničavanjem prodaje nekretnina stranim državljanima, ističući da se u Kipru ponavlja obrazac koji je već viđen u drugim europskim zemljama poput Španije, Njemačke i Italije. Ove zemlje su već poduzele zakonske korake kako bi zaštitile svoj tržišni prostor i spriječile divljanje cijena nekretnina izazvano eksternim kapitalom.
AKEL je zbog toga predložio konkretne zakonodavne mjere, među kojima su:
-
Ograničavanje izdavanja takozvanih “zlatnih viza” — specijalnih boravišnih dozvola koje se dodjeljuju u zamjenu za značajne investicije u nekretnine.
-
Evaluacija mehanizama koji omogućavaju sticanje vlasništva nad zemljištem od strane državljana trećih zemalja.
-
Zabrana prodaje zemljišta u “osjetljivim zonama” kao što su obale, granice i kulturno značajna područja.
Prema riječima Stefanoua, trenutno stanje u gradovima poput Larnake i Limassola ukazuje na to da se u pojedinim četvrtima stvara potpuno novi urbani pejzaž, sa snažnim uticajem jedne strane populacije. Posebno je naglašena činjenica da se u tim dijelovima grade sinagoge, škole i druge institucije koje služe isključivo zatvorenim izraelskim zajednicama, što dodatno pojačava osjećaj izolacije i društvene fragmentacije.
Zvanični podaci potvrđuju ovaj trend. Na osnovu najnovijih registara nekretnina, izraelski državljani zauzimaju četvrto mjesto po broju transakcija u ključnim gradovima Kipra:
-
Larnaka: 1.406 kupovina
-
Limassol: 1.154 kupovine
-
Pafos: 1.291 kupovina
Iako nisu na samom vrhu liste — gdje dominiraju investitori iz Libana, Rusije i Velike Britanije — izraelski kapital se izdvaja po vrsti i lokaciji kupljenih nekretnina. Stručnjaci iz oblasti nekretnina navode da izraelski investitori najčešće ciljaju:
-
Velike zemljišne parcele
-
Područja pogodne za gradnju odmarališta
-
Zatvorene rezidencijalne komplekse u regijama poput Pyle, Ormideia i Pervolia
Karakter tih investicija jasno ukazuje na dugoročne planove formiranja stabilnih, etnički i kulturno homogenih zajednica, što se doživljava kao problem u lokalnim političkim krugovima.
Na nedavnom stranačkom kongresu, predsjednik AKEL-a pozvao je kiparsku vladu da hitno reagira i preduzme korake u zaštiti nacionalnih interesa. U svom govoru, Stefanou je istakao da Kipar ne smije postati zemlja rezervisana za bogatu elitu iz inostranstva, već mora ostati prostor za život njegovih građana.
Njegove riječi odražavaju dublju zabrinutost da bi nekontrolisana prodaja zemljišta mogla imati dugoročne negativne posljedice po demografsku strukturu, ekonomski balans i političku nezavisnost Kipra. Osim što utiče na cijene nekretnina i dostupnost stanovanja za lokalno stanovništvo, ovaj proces može voditi i ka stvaranju paralelnih zajednica koje ne dijele zajednički interes s lokalnim stanovništvom.
Ova situacija pokreće i šira pitanja:
-
Koliko prostora mala ostrvska država poput Kipra može da pruži stranim investitorima prije nego što se izgubi osjećaj nacionalnog identiteta?
-
Da li ekonomski rast zasnovan na prodaji nekretnina opravdava socijalne i kulturne posljedice koje takav model donosi?
-
Kako uskladiti potrebu za inostranim investicijama sa zaštitom javnog interesa i domaćeg stanovništva?
Dok vlasti još uvijek vagaju političke i ekonomske posljedice potencijalnog uvođenja ograničenja, AKEL jasno stavlja do znanja da se pitanje ne može više ignorisati. S obzirom na intenzitet izraelskih ulaganja i dinamiku formiranja zatvorenih zajednica, vrijeme za reakciju polako ističe.
U konačnici, Kipar se nalazi na raskršću između privlačenja stranog kapitala i očuvanja vlastitog identiteta. Izbor koji sada naprave donosi posljedice koje će se osjećati generacijama, i zato se odluke koje slijede moraju donositi promišljeno, transparentno i u interesu cijelog društva.
S obzirom na sve izraženije tenzije i rastuće nezadovoljstvo lokalnog stanovništva, Kipar se mora ozbiljno pozabaviti pitanjem kontrole stranih ulaganja u nekretnine. Balans između ekonomskih koristi i očuvanja društvenog tkiva postaje ključan izazov pred političarima, a brzina i odlučnost u reakciji mogu presuditi u očuvanju dugoročne stabilnosti i suvereniteta ove otočne države.
