Sukob između Irana i Izraela dosegao je novu, vrlo opasnu i teško predvidivu fazu, nakon što su Sjedinjene Američke Države izvele zračne napade na iranske nuklearne objekte. Ova eskalacija dolazi nakon niza žestokih poruka iz Teherana, reakcija iz Tel Aviva, i izjava iz Washingtona koje dodatno doprinose globalnoj nestabilnosti. Sve veći broj analitičara i sigurnosnih stručnjaka upozorava na mogućnost širenja sukoba, ne samo u regiji Bliskog istoka, već i s ozbiljnim posljedicama po ostatak svijeta, uključujući i Evropu.
Vijesti koje oblikuju krizu
U proteklih nekoliko dana dogodilo se niz dramatičnih događaja:
-
SAD su pogodile iranske nuklearne ciljeve, uključujući podzemne komplekse.
-
Iran je uputio visokog izaslanika u Moskvu, gdje je Rusija otvoreno izjavila da su SAD “otvorile Pandorinu kutiju”.
-
Izrael je ponovio napade na iranske nuklearne kapacitete, dodatno potpirujući sukob.
U kontekstu ovakve geopolitičke tenzije, postavlja se realno pitanje: Kako se pripremiti za mogućnost nuklearnog udara, čak i u državama koje nisu neposredno pogođene, poput Bosne i Hercegovine ili Hrvatske?
Faze nuklearnog napada: šta se može očekivati?
Nuklearna eksplozija izaziva višestruke efekte koji dolaze u valovima. Svaki od njih može imati razorne posljedice, čak i stotinama kilometara od epicentra:
-
Bljesak i toplinski val
Intenzivna svjetlost i vrućina nastaju trenutno nakon detonacije. Mogu uzrokovati sljepilo, teške opekotine i zapaljenja na udaljenostima većim od nekoliko kilometara. -
Eksplozijski udar
Šok-val uništava građevine, lomi stakla i može uzrokovati smrtne ozljede kod ljudi koji se nalaze izvan skloništa. -
Elektromagnetski impuls (EMP)
EMP onesposobljava elektroniku, uključujući mobilne telefone, internet mreže, vozila, bolničku opremu i električnu mrežu. -
Radioaktivni pad (fallout)
Sitne radioaktivne čestice podignute eksplozijom šire se vjetrom. Mogu stići stotinama kilometara dalje i kontaminirati zrak, vodu i tlo. -
Humanitarna katastrofa
Bolnice i službe za hitne situacije brzo bi postale preopterećene, a evakuacija otežana panikom i prometnim kolapsom.
Moguće posljedice za Hrvatsku i BiH
Iako nije vjerovatno da bi direktan nuklearni udar pogodio Balkan, postoje sekundarni rizici koji se ne smiju ignorisati:
-
Radioaktivni oblak može doći do regije u roku od 24 do 72 sata, ovisno o smjeru vjetra.
-
EMP napadi ili kibernetički napadi mogu uzrokovati potpunu blokadu komunikacija i struje.
-
Panika i poremećaji u lancima opskrbe (hrana, lijekovi, gorivo) mogu izazvati haos i ekonomske poremećaje.
Kako se pripremiti?
U slučaju nuklearne opasnosti, važno je imati unaprijed plan. Slijede osnovne smjernice za pripremu:
-
🔹 Identifikujte najbliže sklonište – podrum, podzemna garaža ili unutrašnja prostorija bez prozora.
-
🔹 Zabrtvite prostor – zalijepite trakom prozore, zatvorite ventilaciju, dimnjake i otvore.
-
🔹 Zalihe za preživljavanje:
-
Voda: najmanje 2 litre po osobi dnevno × 14 dana.
-
Hrana: konzerve, suha hrana, energetske pločice.
-
Zdravstvena oprema: jodne tablete, N95 maske, osnovni lijekovi, dezinfekcija.
-
Oprema: baterijska lampa, radio na baterije, rezervne baterije.
-
-
🔹 Dokumenti i gotovina: spremite pasoš, lične dokumente i nešto novca u kešu.
Šta učiniti u slučaju napada?
Ako se dogodi najgori scenarij, reagujte brzo i racionalno:
-
NE gledajte u bljesak – može izazvati trajnu sljepoću.
-
Zaklonite se odmah, idealno unutar čvrste zgrade ili pod zemljom.
-
Zatvorite sve otvore, ugasite ventilaciju.
-
Ako ste bili vani: skinuti odjeću, istuširati se i izolirati kontaminirane predmete.
-
Jedite i pijte samo ono što je bilo zapakovano i zaštićeno.
-
Ne napuštajte sklonište dok vlasti ne objave da je to sigurno prenosi novi.ba
