Evropska unija savjetuje građanima da pripreme zalihe osnovnih potrepština kako bi bili spremni za različite vanredne situacije koje bi mogle nastati u budućnosti. Preporučeno je da domaćinstva posjeduju dovoljne količine hrane, vode, lijekova, te radio na baterije, kao dio opreme za hitne slučajeve. Ove mjere nisu samo rezultat rastućih geopolitičkih prijetnji, već i potrebe da se Evropljani pripreme za ekstremne vremenske prilike ili moguće nove pandemije.
U izvještaju o civilnoj i vojnoj spremnosti Evrope, koji je objavljen u srijedu, bivši finski predsjednik Sauli Niinistö, u svojstvu specijalnog savjetnika predsjednika Evropske komisije, naveo je da Evropska unija nije adekvatno reagirala na prethodne krize, poput pandemije COVID-19 i ruskog napada na Ukrajinu. Stoga je neophodno unaprijediti proaktivnu spremnost i preći s reakcija na dugoročnu pripremljenost.
Kako bi EU poboljšala otpornost svojih građana na krize, izvještaj predlaže da domaćinstva trebaju biti sposobna preživjeti samostalno barem 72 sata u slučaju vanredne situacije. U tu svrhu, preporučuje se skladištenje osnovnih potrepština, kao što su:
- Zalihe hrane i pića
- Potrebni lijekovi
- Baterijska lampa i radio na baterije
Preporuke ovog izvještaja obuhvataju široki spektar situacija, od prirodnih katastrofa i pandemija do mogućnosti vojne agresije. Pandemija COVID-19 bila je samo jedan od povoda za ovakve mjere jer je pokazala kako nedostatak resursa može izazvati globalne nestašice. Ovi savjeti nisu usmjereni samo na prijetnju iz Rusije, iako je ruska agresija posebno istaknuta u izvještaju.
Prema izvještaju, EU trenutno nema jasan plan za odgovor na moguću vojnu prijetnju ili agresiju prema bilo kojoj državi članici. Upravo zbog mogućnosti vojnog sukoba, izvještaj sugeriše da prijetnja Rusije treba biti centralni dio strategije sigurnosne pripravnosti, iako se ističe i potreba za pripremama za druge prijetnje. Prijetnja koju predstavlja Rusija najviše osjete države koje su u neposrednom susjedstvu, ali je svaki napad na jednu članicu EU prijetnja za cjelokupnu stabilnost unije.
U izvještaju se posebno naglašava da su teritorijalni integritet i politička nezavisnost svake članice neraskidivo povezani s ostatkom unije. Svaki pokušaj ugrožavanja jedne članice ugrozio bi sve ostale zemlje u bloku, zbog čega se preporučuje razvoj sveobuhvatne strategije u kojoj bi jačanje svijesti među građanima imalo ključnu ulogu. Ova strategija trebala bi uključivati osnaživanje građana kako bi se poboljšala otpornost unije na sve vrste kriza.
Osim osiguravanja osnovnih potrepština, izvještaj predlaže dodatne mjere širom EU. Neki od ključnih prijedloga uključuju:
- Povećanje izdvajanja za sigurnost i pripravnost – Preporučeno je da najmanje 20% budžeta Evropske unije bude namijenjeno za poboljšanje sigurnosnih kapaciteta i sposobnosti za odgovor na krizne situacije.
- Bolja razmjena obavještajnih informacija – Predlaže se unapređenje saradnje među članicama u dijeljenju obavještajnih podataka, čime bi se omogućilo brže i efikasnije reagiranje u kriznim situacijama.
Izvještaj, koji ima ukupno 165 stranica, predstavljen je predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen. Autori izvještaja smatraju da će ovaj dokument biti ključan za planiranje dugoročnih sigurnosnih mjera i jačanje otpornosti EU na sve vrste prijetnji.
Zaključno, preporuke sadržane u izvještaju jasno ukazuju na potrebu za jačanjem kolektivne svijesti i samopouzdanja među evropskim građanima. Evropljani su pozvani da se pripreme za nepredviđene situacije i krize koje mogu uticati na stabilnost unije. Ovaj pristup doprinosi sveobuhvatnoj strategiji otpornosti, osiguravajući da evropski građani budu sposobni da se suoče s izazovima u slučaju nesigurnih vremena ili kriznih situacija.
Izvještaj također naglašava važnost edukacije građana o postupcima u hitnim situacijama, s ciljem da se podigne nivo svijesti o potencijalnim prijetnjama i načinima odgovora na njih. Smjernice koje obuhvataju planove evakuacije, korištenje hitnih službi i upravljanje resursima u kriznim situacijama smatraju se ključnim korakom prema samoodrživosti domaćinstava. Suočavanje s neizvjesnim izazovima poput klimatskih promjena, cyber-napada i energetskih kriza postaje sve veći prioritet za EU, zbog čega se potiče i ulaganje u obrazovne programe koji bi građane pripremili za efikasno reagiranje u potencijalnim krizama. Kroz edukaciju i zajedničku saradnju, unija nastoji osigurati veći stepen samopouzdanja i otpornosti među stanovništvom, čineći ga dijelom sveobuhvatnog sistema zaštite i sigurnosti.
