Hrvatski godišnji dodatak za penzionere: koliko je realno da iznosi i zašto se oko njega vodi žustra rasprava
U Hrvatskoj je ponovo otvorena rasprava o godišnjem dodatku za penzionere, temi koja već mjesecima izaziva veliku pažnju javnosti, ali i značajna očekivanja među starijim građanima. Riječ je o isplati koja bi trebala biti realizirana krajem godine i koja za mnoge penzionere predstavlja važan finansijski oslonac u periodu povećanih troškova života, grijanja i prazničnih izdataka.
Dok Vlada za sada planira iznos od šest eura po godini staža, penzionerske organizacije smatraju da takvo rješenje ne odražava stvarne potrebe ljudi koji od penzije žive mjesec za mjesecom.
Ministar rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike Alen Ružić potvrdio je nakon devete sjednice Nacionalnog vijeća za penzionere i starije osobe da je u državnom budžetu, kroz rebalans, predviđen dodatak u istom obimu kao i prošle godine. Međutim, ostavio je otvorenu mogućnost da se pronađe više novca ukoliko politička odluka bude išla u smjeru većeg iznosa.
Takva poruka, iako oprezna, pokazuje da pitanje još nije potpuno zatvoreno te da bi se u završnim pregovorima moglo govoriti o korekciji planiranog modela.
Prema riječima ministra, svako povećanje dodatka ima direktan utjecaj na državni budžet. Naveo je da je svaki euro po godini staža opterećivao budžet za oko 40 miliona eura, što jasno pokazuje zašto Vlada oprezno pristupa ovoj temi. Upravo zbog toga eventualno više izdvajanje ne bi bilo tehničko, nego prije svega političko i fiskalno pitanje.
Drugim riječima, država bi morala pronaći nove izvore ili preraspodijeliti postojeća sredstva kako bi ispunila zahtjeve penzionerskih udruženja.
Konačna odluka, kako je najavljeno, trebala bi biti donesena najkasnije do 31. oktobra. To je rok koji je Ministarstvo postavilo kako bi penzioneri na vrijeme znali šta mogu očekivati do kraja godine. Ružić je pritom naglasio da Vlada želi nastaviti trend rasta penzionerskih primanja, što uključuje i dodatke i redovna usklađivanja penzija.
Ipak, između političkih poruka i stvarnih mogućnosti budžeta često postoji značajan prostor za pregovore, pa će naredne sedmice biti presudne za to hoće li planirani iznos ostati na nivou od šest eura ili će ipak biti povećan.
Sa druge strane, predstavnici penzionera ne kriju da smatraju da je dosadašnji prijedlog prenizak. Matica penzionera Hrvatske (MUH), koju predvodi Višnja Fortuna, zagovara dodatak od 10 eura po godini staža. Njihov argument je jasan: inflacija je posljednjih godina snažno pogodila svakodnevni život, a penzioneri spadaju među najranjivije kategorije stanovništva.
Fortuna je poručila da bi takav iznos bio mnogo primjereniji stvarnim troškovima života, iako nije mogla garantovati da će do povećanja zaista doći. Prema njenim riječima, konačna odluka zavisi od Vlade i koalicionih partnera, što dodatno potvrđuje da se ovaj proces vodi i na političkom, a ne samo socijalnom nivou.
Još ambiciozniji zahtjev iznio je Sindikat penzionera Hrvatske (SUH). Predsjednica sindikata Višnja Stanišić objasnila je da bi, prema njihovom stajalištu, godišnji dodatak trebalo vezati za 80 posto aktuelne vrijednosti penzije, što bi iznosilo približno 12,50 eura. Ipak, kao prihvatljivo kompromisno rješenje spremni su razmotriti i iznos od 12 eura.
Takav prijedlog pokazuje da penzionerska strana ne traži samo simboličnu korekciju, nego model koji bi imao stvarni efekat na kućne budžete starijih osoba, naročito onih s najnižim primanjima.
Važan dio rasprave odnosi se i na širi socijalni paket koji Vlada priprema. Ružić je istakao da je njegovo ministarstvo među najvećim dobitnicima rebalansa budžeta, te da je naročito značajan inkluzivni dodatak za koji će biti izdvojeno nešto manje od 1,2 milijarde eura. Prema njegovim riječima, riječ je o iznosu koji je čak iznad prvobitnih očekivanja.
U najavi su i izmjene zakona kojim bi se preciznije uredila prava korisnika, kako bi pomoć zaista stizala do onih kojima je najpotrebnija. Ministar je posebno naglasio da niko neće ostati bez prava koja mu pripadaju, što je poruka važna za korisnike koji strahuju od administrativnih komplikacija i mogućih smanjenja podrške.
Osim penzionera, u fokusu ministarstva našli su se i lični asistenti, nakon protesta zbog cijene sata usluge. Ružić je objasnio da ministarstvo trenutno razgovara s 206 ugovornih pružalaca usluga, odnosno udruženjima koja angažuju asistente za pomoć osobama s invaliditetom. Planirano je i formiranje nacionalnog panela udruženja koja imaju status poslodavaca, dok će se istovremeno nastaviti zapošljavanje kroz ustanove.
Time se želi stvoriti održiviji model koji bi istovremeno zaštitio radnike i korisnike usluga. U cijelom procesu, kako je rekao, važno je poštovati propise, ali i razumjeti specifičnost posla koji lični asistenti obavljaju svakodnevno.
Na istoj sjednici govorilo se i o ukidanju poreza na penzije, za što je najavljeno da bi moglo uslijediti vrlo brzo. To pitanje je od posebnog interesa za penzionere s nižim i srednjim primanjima, jer i manja poreska rasterećenja mogu imati praktičan efekat na mjesečni budžet. Razmatrani su i podaci o dosadašnjim kumulativnim povećanjima penzionerskih primanja.
Ružić je priznao da inflatorni pritisci i dalje postoje, ali je ocijenio da je rast prihoda, i kod penzionera i u široj populaciji, trenutno povoljniji od rasta cijena. Kao važan faktor naveo je i zamrzavanje cijena određenih proizvoda, tvrdeći da je to doprinijelo smirivanju inflacije u segmentu robe široke potrošnje i pića.
Ova tema nije važna samo za penzionere koji žive u Hrvatskoj, nego i za veliki broj ljudi koji su svoje radne godine proveli u toj zemlji, a danas žive širom regije. Prema dostupnim podacima, najviše hrvatskih penzija isplaćuje se u Bosnu i Hercegovinu, gdje penziju iz Hrvatske prima 68.815 korisnika. Na drugom mjestu je Srbija, s 62.224 penzionera kojima se penzije isplaćuju iz hrvatskog sistema.
To pokazuje koliko su međudržavne veze u oblasti rada i socijalnog osiguranja i dalje snažne, te koliko svaka odluka o dodatku ili poreskom rasterećenju ima širi regionalni značaj. Za mnoge porodice u BiH i Srbiji, svaka promjena u hrvatskom penzionom sistemu direktno utiče na kućni budžet, zbog čega se odluka koja se očekuje do kraja oktobra pomno prati i izvan granica Hrvatske.
U konačnici, rasprava o godišnjem dodatku pokazuje da pitanje penzija nije samo računovodstveno, nego i duboko društveno. Ono otvara dilemu koliko država može, a koliko želi izdvojiti za generacije koje su decenijama radile i plaćale doprinose. Dok Vlada govori o fiskalnoj odgovornosti, penzioneri insistiraju na dostojanstvenom životu i većoj zaštiti od inflacije.
Upravo zato će odluka o iznosu godišnjeg dodatka biti mnogo više od tehničke stavke u budžetu: ona će biti signal o tome kakav odnos država ima prema svojim starijim građanima i koliko je spremna da taj odnos pretoči u konkretna finansijska rješenja.
