Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, osvrnuo se na razloge koji stoje iza učestalih napada Milorada Dodika na ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića. Zvizdić objašnjava da su Dodikovi napadi motivirani kombinacijom ličnih političkih ciljeva i nastojanjem da skrene pažnju s brojnih problema unutar Republike Srpske, uključujući ekonomske, političke i društvene izazove. Po njegovom mišljenju, Dodik nastoji održati stalne tenzije i sukobe kako bi prikrio stvarne poteškoće i svoje neuspjehe u upravljanju entitetom.
Zvizdić dalje naglašava da Dodik ima sklonost ka manipulisanim narativima i politiku baziranu na netrpeljivosti prema istini. Jedan od primjera takvih manipulacija, ističe Zvizdić, jeste Dodikov pokušaj da kroz tzv. “kačket show” prikaže sebe kao osobu koju bi nova američka administracija mogla podržati. No, Zvizdić podsjeća da je to daleko od stvarnosti – Dodik ostaje na “crnoj listi” američkih sankcija, a ideja da bi se taj status mogao promijeniti pokazala se kao mit.
Američki predsjednik Donald Trump je 2017. godine donio odluku koja uključuje produženje vanrednih mjera za Zapadni Balkan, što obuhvata i sankcije pojedincima i organizacijama koje ugrožavaju stabilnost regije i krše Dejtonski mirovni sporazum. Dodik, navodi Zvizdić, nije uspio uvjeriti američku administraciju da promijeni stav prema njemu, iako je tada najavljivao kako će tražiti reviziju sankcija. Dodik je, prema Zvizdiću, nastojao predstaviti američke sankcije kao prolazne i kao nešto što će lako ukloniti, međutim, on nije razumio da se američki stav temelji na realnim procjenama koje ističu njegovu ulogu u destabilizaciji regiona.
Zvizdić potom detaljno objašnjava razloge zbog kojih Dodik i dalje ostaje na sankcionoj listi i zašto vjeruje da taj status neće biti izmijenjen ni u budućnosti, osim ako Dodik ne promijeni svoj politički stav. Naime, da bi bio skinut s “crne liste”, Dodik bi morao:
- Prekinuti sve aktivnosti koje narušavaju teritorijalni integritet BiH.
- Odbaciti podršku antiustavnim zakonima i separatističkim težnjama.
- Okončati veličanje ratnih zločinaca i promoviranje međunacionalne netrpeljivosti.
- Prekinuti svoje veze i djelovanje u korist ruskih interesa u regiji.
- Prikazati politički angažman u skladu s evropskim standardima i vrijednostima.
Zvizdić smatra da je malo vjerovatno da će Dodik ispuniti ove uvjete, jer on, prema njegovim riječima, pokazuje simptome “bosnofobije” i izražava autoritarni način vladanja u Republici Srpskoj. Zvizdić dodaje da Dodik pokazuje otvorenu netrpeljivost prema BiH, što je paradoksalno s obzirom na njegov identitet bosanskog Srbina, te zaključuje da su šanse za Dodikovu promjenu minimalne.
Konaković je, prema Zvizdiću, u svojim javnim istupima dao Dodiku nekoliko dobronamjernih savjeta o tome kako se može vratiti u granice ustavnog djelovanja i normalne političke komunikacije. Ipak, s obzirom na Dodikovu dugogodišnju političku retoriku, Zvizdić predviđa da se Dodik neće distancirati od svojih dosadašnjih postupaka i stavova, čime se automatski isključuje mogućnost skidanja s američke crne liste, čak i u slučaju povoljnije političke klime.
U zaključku, Zvizdić ističe da svi političari i građani koji vole BiH trebaju raditi na daljem jačanju odnosa između BiH i SAD-a, s posebnim fokusom na unapređenje saradnje u oblasti ekonomije, investicija i političkog dijaloga. On naglašava da je ključno zadržati strateško partnerstvo sa SAD-om, koje je bilo i ostaje temelj stabilnosti i sigurnosti BiH. Također upozorava na opasnost političara koji bi radije vidjeli BiH u savezima poput BRICS-a nego u EU i NATO-u, što je suprotno strateškom interesu zemlje.
Prema Zvizdiću, svi napori trebaju biti usmjereni ka integraciji BiH u evropske i evroatlantske institucije, što će donijeti trajni mir i prosperitet.
Pored svega navedenog, Zvizdić je naglasio da Dodikova politika ne samo da destabilizira regiju već doprinosi stvaranju nepovjerenja unutar same BiH, posebno među narodima i entitetima. Ova vrsta politike, prema njegovom mišljenju, ima dalekosežne negativne posljedice jer sprječava BiH da se posveti ključnim ekonomskim i društvenim reformama koje su neophodne za napredak. Umjesto konstruktivnog dijaloga i saradnje na nivou države, Dodik, kako tvrdi Zvizdić, stvara atmosferu konflikta koja usporava evropski put zemlje i ugrožava stabilnost ne samo Bosne i Hercegovine nego i cijelog Balkana. Zato Zvizdić poziva sve političke aktere, bez obzira na etničku pripadnost, da odbace destruktivne narative i aktivno rade na izgradnji moderne, stabilne i multietničke BiH koja se može integrirati u Evropsku uniju i NATO.
