Podrška Bosni i Hercegovini u Politici Sankcija EU prema Rusiji i Bjelorusiji
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Elmedin Konaković, nedavno je istakao punu podršku zemlje prema politikama sankcija koje je usvojila Evropska unija prema Rusiji i Bjelorusiji. Ova izjava je došla u trenutku kada se, uprkos jasnim stavovima međunarodne zajednice, u Bosni i Hercegovini suočavamo s unutrašnjim preprekama koje otežavaju implementaciju tih sankcija. Konaković je ovu temu detaljno obradio tokom Foruma EU strategije za Dunavski region (EUSDR) održanog u Sarajevu, gdje je naglasio važnost jedinstvenog stava prema vanjskoj politici.
Na marginama foruma, Konaković je jasno naglasio da će vanjskopolitički stav Bosne i Hercegovine ostati dosljedan i u skladu s politikama EU, bez obzira na trenutne političke turbulencije unutar zemlje. On je izrazio zabrinutost zbog blokada koje dolaze od strane Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji su se protivili usvajanju i provođenju sankcija. Ove blokade su posebno zabrinjavajuće imajući u vidu trenutne globalne tenzije uzrokovane agresivnim ponašanjem Rusije, uključujući invaziju na Ukrajinu, što je dovelo do širokog konsenzusa u međunarodnoj zajednici o potrebi za djelovanjem.
Konaković je istakao da je Bosna i Hercegovina obavezna da slijedi zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Evropske unije kako bi pridonijela globalnom miru i stabilnosti. Njegove riječi: „Naša je obaveza da slijedimo zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Evropske unije. Međutim, blokade koje dolaze iz entitetskog nivoa vlasti i dalje sprječavaju potpunu implementaciju odluka o sankcijama prema Rusiji i Bjelorusiji“ odražavaju izazove s kojima se Bosna i Hercegovina suočava. Ova situacija dodatno se komplikuje unutrašnjim podjelama koje otežavaju donošenje konsenzualnih odluka o važnim političkim pitanjima, a posebno o sankcijama.
Kada je riječ o mogućem otcjepljenju Republike Srpske, Konaković je bio jasan i odlučan, odbacujući svaku mogućnost ovog scenarija. Izjavio je: „Nećemo dozvoliti da iko odvoji ni kost žrtava Srebrenice od domovine. Naša je dužnost da čuvamo sjećanje na genocid i mir za buduće generacije“. Ova izjava ukazuje na značaj kolektivnog pamćenja i obavezu prema onima koji su stradali u ratu, ali i na potrebu za zaštitom državnog suvereniteta u svjetlu prijetnji koje dolaze iz određenih političkih krugova unutar zemlje.
Pored toga, treba naglasiti da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nedavno obustavilo istragu protiv rukovodstva Republike Srpske, što je dodatno zakomplikovalo situaciju. Ove odluke, koje je Narodna skupština RS-a usvojila, zabranile su djelovanje državnih pravosudnih institucija na teritoriji entiteta, ali su kasnije proglašene neustavnim odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ovaj pravni kaos dodatno otežava provođenje zakona i usklađivanje sa evropskim standardima, stvarajući nelagodu među građanima i institucijama koje se bore za pravdu i vladavinu prava.
Evropska unija je, s druge strane, oštro reagovala upozoravajući da bi svaki pokušaj ugrožavanja ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini bio neprihvatljiv. Ova izjava je dodatno pojačala prisustvo mirovnih snaga EU u zemlji, što se može protumačiti kao znak ozbiljnosti situacije. U tom kontekstu, Bosna i Hercegovina mora pronaći način da uskladi svoje unutrašnje i vanjske politike kako bi osigurala stabilnost i prosperitet svih svojih građana. Održavanje dijaloga među političkim akterima predstavlja ključ za prevazilaženje trenutnih kriza, ali i za jačanje evropske perspektive zemlje.
Na kraju, komentirajući odnose Milorada Dodika s Moskvom, Konaković je naglasio da je Dodik u protekloj godini imao sedam službenih putovanja u Moskvu, gdje se sastajao s predsjednikom Rusije, Vladimirom Putinom. Ova putovanja jasno pokazuju gdje leži Dodikova politička lojalnost, što dodatno komplikuje situaciju u Bosni i Hercegovini. Ovaj aspekt odnosa ne samo da može imati posljedice na unutrašnju politiku, već i na odnose s međunarodnom zajednicom, posebno u svjetlu trenutnih sankcija i geopolitike koja oblikuje budućnost regiona.
U svjetlu svih ovih događaja, Bosna i Hercegovina se suočava s velikim izazovima, ali i prilikama. Kroz transparentnu i dosljednu vanjsku politiku, kao i kroz unutrašnju stabilizaciju, postoji mogućnost da se izgrade jači temelji za budućnost. Održavanje dijaloga i saradnje među svim političkim akterima bit će ključni za prevazilaženje trenutnih kriza i izgradnju bolje budućnosti za sve građane Bosne i Hercegovine. U tom smislu, od esencijalne je važnosti da se prepoznaju izazovi koji dolaze iz unutrašnje politike i da se aktivno radi na njihovom rješavanju kroz zajedničke napore i saradnju sa međunarodnim partnerima.
