Politička situacija u Bosni i Hercegovini: Izjave predsjednika Srbije
Predsjednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić, nedavno je izrazio svoju duboku zabrinutost zbog trenutnog stanja u Bosni i Hercegovini, posebno nakon presude koja je donesena protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske. Tokom intervjua održanog u Knjaževcu, Vučić je naglasio kako političari iz Sarajeva ne pokazuju interes za dijalog sa Dodikom, a njihova namjera, po njegovom mišljenju, ostaje rušenje Republike Srpske. Ova izjava dolazi u ključnom trenutku kada se čini da je situacija u BiH postala sve napetija, a podjele dublje nego ikad. Ovakve tvrdnje odražavaju ne samo Vučićev stav, nego i osjećaj mnogih građana Republike Srpske koji se boje za svoju budućnost.
Vučić je u svom govoru ukazao na to kako su zapadni utjecaji i međunarodna zajednica, prema njegovom mišljenju, sve više udaljeni od očuvanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ovaj sporazum, koji je prije tri decenije poslužio kao alat za zaustavljanje rata, sada se, kako smatra Vučić, koristi kao sredstvo za potkopavanje stabilnosti Republike Srpske. Njegova kritika međunarodnih aktera, posebno onih iz Zapadne Evrope i Sjedinjenih Američkih Država, nije nova, ali je dodatno pojačana nedavnim događanjima koja su ukazala na slabost međunarodnih garancija koje je sporazum pružao. Naime, mnogi analitičari smatraju da je došlo do promjene u pristupu međunarodne zajednice, koja se više fokusira na političke promjene nego na stabilnost regiona.
Historijski kontekst koji je Vučić iznio u svom obraćanju povezuje se s Berlinskim kongresom iz 1878. godine, kada je Bosna i Hercegovina anektirana od strane Austro-Ugarske. On je naglasio kako su velike sile tada iskoristile slabosti tadašnjeg Osmanlijskog carstva, a interesi Srbije su bili zanemareni. Ova paralela koju Vučić povlači između tadašnjih i današnjih zbivanja u BiH ukazuje na njegovu zabrinutost da se slični scenariji ponavljaju. Dodatno, on ističe da međunarodna zajednica, umjesto da podrži nacionalne interese Srbije i Republike Srpske, često čini suprotno, što dodatno produbljuje podjele unutar BiH.
Pored toga, predsjednik Srbije se osvrnuo na prošlost i istakao kako su svi predsjednici Republike Srpske, od njenog osnivanja do danas, bili podvrgnuti različitim sankcijama od strane međunarodne zajednice. Prema njegovim riječima, neki su doživjeli i zatvorske kazne ili su bili prisiljeni da napuste svoje funkcije. Ova situacija, prema Vučiću, nije slučajna, te se postavlja pitanje zašto su svi ti izabrani predstavnici, koji su navodno djelovali u interesu svog naroda, kažnjavani. Ovakvo stajalište izaziva podršku kod dijela javnosti u Srbiji i Republici Srpskoj, koja dijeli sumnju u pravednost međunarodnih institucija i njihovih odluka.
Vučić je također spomenuo i kršenje međunarodnih sporazuma, poput Rezolucije 1244 o Kosovu, koja je donijela Sjedinjene Američke Države. Prema njegovim riječima, ta rezolucija je jasno bila protiv proglašenja nezavisnosti Kosova, a uprkos tome, međunarodna zajednica je dozvolila da se to dogodi bez ikakvih posljedica. On smatra da se sličan pristup može primijetiti i u kontekstu Briselskog sporazuma iz 2013. godine, koji je potpisan s nadom da će donijeti formiranje zajednice srpskih opština, ali nijedna od odredbi tog sporazuma nije ispunjena. Ovakve tvrdnje dodatno jačaju stavove skeptika prema međunarodnim naporima na Balkanu i dovode u pitanje kredibilitet onih koji su posrednici u ovom regionu.
Na kraju, Vučić upozorava na to da su interesi Zapada često u suprotnosti s interesima Srbije i Republike Srpske. U njegovim izjavama očituje se sumnja u to da će međunarodna zajednica ispuniti dogovore koje je ranije sklopila sa Srbijom. On smatra da su političke igre na međunarodnoj sceni često motivisane željom za slabljenjem srpske pozicije, a ne stabilizacijom regiona. Ovo stvara dodatni pritisak na vladu Srbije, koja se mora suočiti s unutrašnjim i vanjskim izazovima, ali i sa potrebom da očuva svoj integritet i nacionalne interese.
U zaključku, Vučić je jasno stavio do znanja da će Srbija nastaviti štititi interese Republike Srpske i da neće dozvoliti ponavljanje istorijskih grešaka. Njegova poruka je jasna: Srbija će se suprotstaviti svim pritiscima koji dolaze sa strane, a događaji iz prošlosti služe kao upozorenje da je važno biti oprezan kada su u pitanju međunarodni pregovori. U trenutnim geopolitičkim okolnostima, Vučić naglašava potrebu za spremnošću na sve političke izazove koji bi mogli nastati u budućnosti, kako bi Srbija i Republika Srpska mogle napredovati i očuvati svoje nacionalne interese. Ova tema ostaje u fokusu kako domaćih, tako i međunarodnih medija, a daljnje razvijanje političke situacije u BiH i odnos između Srbije i Republike Srpske će biti predmet pažnje i analize u budućnosti.
