U posljednjim danima politička scena Bosne i Hercegovine ponovo je uzdrmana, a u njenom središtu ponovo se našao Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska. Njegove izjave, objave na društvenim mrežama i političke inicijative izazvale su snažne reakcije, kako na domaćem, tako i na međunarodnom planu. Posebno je pažnju privukla njegova poruka Bošnjacima, izrečena nakon što je u javnost dospio takozvani non-paper koji su kreirale Francuska i Njemačka, a koji se direktno tiče političkih odnosa unutar Bosne i Hercegovine i njene budućnosti.
“Vaša prava su i naša prava”, poručio je Dodik, pozivajući Bošnjake da prihvate predstavnike Srba i Hrvata izabrane većinskom voljom svojih naroda. Istovremeno ih je pozvao na međusobni dogovor i poštivanje političkih odluka u cilju očuvanja suvereniteta i jednakosti konstitutivnih naroda. Takva retorika dolazi u trenutku kada se on suočava s ozbiljnim političkim i pravosudnim pritiscima, što dodatno pojačava utisak njegove političke defanzive.
U pozadini ovih izjava stoji širi kontekst – distribucija dokumenta unutar institucija Europske unije pod nazivom: “Odgovori na napade Republike Srpske na ustavni poredak BiH”. Ovaj non-paper predstavlja odgovor na recentne političke i zakonodavne poteze koje je vlast Republike Srpske poduzela od februara 2025. godine, uključujući i donošenje zakona koji dovode u pitanje ustavni integritet države BiH.
Dokument precizira nekoliko ključnih zakonodavnih inicijativa koje su uznemirile međunarodnu zajednicu:
-
Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću RS
-
Zakon o neprimjeni zakona i zabrani djelovanja državnih institucija BiH u RS
-
Izmjene Kaznenog zakona RS
-
Nacrt novog Ustava RS
-
Zakon o zaštiti ustavnog poretka RS
Ove mjere su opisane kao direktni napadi na ustavni poredak i suverenitet BiH. Prema non-paperu, one ne samo da potkopavaju unutrašnju funkcionalnost države, već predstavljaju i ozbiljan korak unazad na putu evropskih integracija Bosne i Hercegovine.
Reakcija Europske unije nije izostala. U dokumentu se navodi niz potencijalnih mjera kao odgovor na destabilizacijske poteze vlasti RS:
-
Finansijske sankcije – obustava sredstava iz Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF), kao i preporuka da se međunarodne financijske institucije poput Svjetske banke uključe u ekonomski pritisak.
-
Političke sankcije – uključujući restriktivne mjere prema pojedincima, naročito onima koji su pravosnažno osuđeni ili optuženi, poput Milorada Dodika.
-
Zamrzavanje bilateralne pomoći za projekte u RS-u.
-
Prekid visokih kontakata s liderima RS optuženima ili osuđenima za destabilizaciju.
-
Usmjerena javna komunikacija – EU planira više ulagati u javno objašnjavanje koristi evropskih integracija stanovnicima RS.
Pored mjera, EU također naglašava važnost unutarnjeg dijaloga i lokalne odgovornosti, jasno stavljajući do znanja da stabilnost u BiH mora biti proizvod unutrašnjeg konsenzusa, a ne samo vanjskog pritiska.
Poseban akcenat stavljen je na potrebu za ukidanjem neustavnih zakona i povlačenjem nacrta ustava RS, kao i na vraćanje Republike Srpske unutar ustavnog okvira države BiH. Također se podvlači da svaki napredak na evropskom putu BiH ovisi o ispunjavanju konkretnih uvjeta, među kojima su:
-
poštivanje odluka Ustavnog suda BiH,
-
funkcioniranje državnih institucija,
-
povlačenje separatističkih i destruktivnih mjera.
Dodikova poruka o “zajedničkim pravima” može se posmatrati i kao pokušaj političkog manevrisanja – predstavljanje sebe kao branitelja nacionalnih interesa, dok istovremeno pokušava neutralizirati oštrinu međunarodnog pritiska.
U konačnici, ono što se iz cijelog slučaja jasno može zaključiti jeste da Bosna i Hercegovina prolazi kroz jedno od svojih najtežih političkih razdoblja od kraja rata. Ustavna kriza, koja traje već godinama, sada je dodatno intenzivirana postupcima vlasti Republike Srpske. Međunarodna zajednica, naročito EU, poslala je vrlo jasnu poruku – destabilizacija i nepoštivanje ustava neće biti tolerirani.
Međutim, prava snaga rješenja leži u unutrašnjem političkom dogovoru. Bez saglasnosti konstitutivnih naroda i bez povratka funkcionalnim državnim institucijama, svaki pokušaj napretka – bilo politički, društveni ili ekonomski – ostat će na klimavim nogama.
BiH može krenuti naprijed samo ako svi njeni narodi i politički lideri budu dijelili zajedničku viziju – mirnu, stabilnu i evropsku budućnost.
Hvala vam na čitanju!
