Pogled na Globalnu Političku Situaciju: Vesna Pusić o izazovima Europske unije
Bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske, Vesna Pusić, nedavno je podijelila svoje uvide o globalnim političkim pitanjima u emisiji na Vide TV. Njene izjave nisu samo odraz trenutnog stanja, već i duboka refleksija o budućnosti Europske unije i svijeta. Tokom razgovora, Pusić je izrazila zabrinutost zbog sigurnosti EU, tvrdeći da je pred njom težak put, pun izazova koji mogu ugroziti njen opstanak. Ova izjava dolazi u vrijeme kada EU prolazi kroz brojne unutrašnje i vanjske turbulencije.
Pusić smatra da svijet ulazi u novo doba obilježeno ponovnom podjelom sfere interesa među velikim silama, kao što su Rusija, Kina i Sjedinjene Američke Države. Ova podjela ne samo da mijenja geopolitičku ravnotežu, već stvara i pritiske na međunarodne organizacije i saveze. U ovom kontekstu, posebno naglašava opasnost koju predstavlja Donald Trump, za kojeg smatra da se ponaša autokratski, što može imati dalekosežne posljedice ne samo za Ameriku, već i za globalnu stabilnost. Prema njenim riječima, situacija se dodatno komplikuje pojavom novih geopolitičkih tenzija, što izaziva zabrinutost među članicama EU.
Izazovi unutar Europske unije
U razgovoru, Pusić je istakla da Europska unija nije suočena s prijetnjama koje su dovele do raspada Jugoslavije, ali se susreće s ozbiljnim političkim izazovima. Ova situacija je dodatno otežana rastućim nacionalizmom unutar članica EU, što može ugroziti temeljne vrijednosti zajednice. Prema njoj, EU mora pronaći način da očuva svoje demokratske vrijednosti u svijetu koji postaje sve više polariziran. Ova polarizacija stvara dodatne pritiske na institucije EU, koje se bore za očuvanje koherentnog političkog djelovanja. U tom smislu, Pusić ističe važnost vraćanja povjerenja građana u evropske institucije.
Osim toga, Pusić naglašava da Sjedinjene Američke Države više ne igraju istu ulogu u očuvanju globalne stabilnosti. Uvjerava da je Trumpova administracija doprinijela slabljenju transatlantskih odnosa, što dodatno komplikuje situaciju u Europi. Pitanje američkog angažmana postaje posebno važno u svjetlu potencijalnih oružanih sukoba u istočnom dijelu Europe, sa posebnim naglaskom na baltičke države koje se suočavaju s konstantnom prijetnjom iz Rusije. Članice EU su zabrinute da bi nedostatak američke podrške mogao dovesti do destabilizacije ovog regiona, što bi imalo teške posljedice za cijeli kontinent.
Europska odbrana i ruska prijetnja
Jedan od ključnih elemenata u Pusićinom izlaganju bio je i trenutni status europske obrane. Iako Europa ulaže više u obranu nego Kina, ona ističe da nedostatak koordinacije među zemljama članicama rezultira neefikasnošću i nekompatibilnošću vojnih sredstava.
Ova situacija predstavlja ozbiljan izazov za sigurnost kontinenta, posebno u svjetlu ruskih agresivnih poteza i stalne prijetnje koju ona predstavlja za Europu. Na primjer, Pusić se osvrnula na rusku aneksiju Krima i vojnu intervenciju u Ukrajini, što je dovelo do povećanih tenzija u odnosima između Rusije i EU.
Pusić se osvrnula i na inicijative političkih lidera poput britanskog premijera Keira Starmera i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji rade na formiranju Koalicije voljnih. Ova koalicija bi mogla predstavljati novi oblik europske obrambene suradnje, ali ostaje pitanje koliko će biti učinkovita u suočavanju s realnim prijetnjama. U tom smislu, Pusić naglašava potrebu za jačanjem zajedničkog evropskog vojnog kapaciteta, kako bi se osigurala efikasna reakcija na moguće agresije.
Refleksije i budućnost
U završnom dijelu razgovora, Pusić je osvrnula na političku situaciju u Hrvatskoj, posebno u kontekstu povijesnih događaja. Osudila je nedavni sporazum između Srbije i Mađarske koji je izazvao strah među građanima Hrvatske, upozoravajući na potencijalnu opasnost od ponovne eskalacije sukoba.
U tom kontekstu, naglašava da je nužno suočiti se s prošlošću, posebno s agresivnom politikom koja je vođena devedesetih godina, te raditi na pomirenju i izgradnji povjerenja među narodima u regionu.
Pusić zaključuje da je ključna važnost povijesne istine u oblikovanju buduće politike. Bez suočavanja s vlastitim greškama, društva ne mogu napredovati. Njezina poruka zaista je jasna: stabilnost europskih i međunarodnih odnosa zavisi od sposobnosti očuvanja demokracije i uspostavljanja koherentne suradnje među državama. U tom smislu, potrebno je pokazati moralnu hrabrost u suočavanju s izazovima koje donosi moderni svijet. Samo kroz jedinstvo i dijalog, EU može pronaći put prema sigurnijoj i prosperitetnijoj budućnosti za sve svoje građane.
