Izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju: Novi izazovi i očekivanja za penzionere u FBiH
Na temelju nedavnih izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koje je predložilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, očekuje se značajna transformacija u načinu na koji će se penzije usklađivati. Prema novim pravilima, koja stupaju na snagu 1. januara 2026. godine, penzije će se usklađivati dva puta godišnje – 1. januara i 1. jula. Ove promjene donose novu nadu za mnoge penzionere, ali i izazivaju dodatne tenzije unutar zajednice penzionera, posebno u svjetlu nedavnih odluka o protestima.
Penzioneri u Federaciji Bosne i Hercegovine suočavaju se s brojnim izazovima, uključujući visoku inflaciju i rastuće troškove života. U takvoj situaciji, izmjene zakona mogu značajno utjecati na kvalitetu života ove populacije. Na posljednjem sastanku Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH, odlučeno je da se protesti, zakazani za 27. oktobar, ne ukidaju, već će njihov datum biti odgođen. Mustafa Trakić, član Upravnog odbora, naglasio je da je cilj odlaganja da se vidi hoće li do kraja godine biti usvojene izmjene Zakona o PIO-u. Ova odluka dolazi usred zabrinutosti oko predloženih izmjena člana 81. Zakona, koje se odnose na minimalne penzije za određene kategorije radnika.
Minimalna penzija: Novosti i izazovi
Prema predloženim izmjenama, za osobe koje imaju između 15 i 20 godina staža, predviđeno je da minimalna penzija ne bude manja od 60 posto prosječne penzije u FBiH iz decembra prethodne godine. Trenutno prosječna penzija iznosi 651,49 KM, što bi značilo da bi minimalna penzija za tu grupu iznosila oko 390 KM. U poređenju s trenutnim zakonskim okvirom, koji omogućava minimalnu penziju od 599 KM, ova promjena bi mogla značajno uticati na penzionere sa nižim stažem. Ova situacija izaziva zabrinutost, jer bi neki s 15 godina staža mogli imati istu penziju kao oni s 40 godina, što bi bilo izuzetno nepošteno i neodrživo.
Trakić je istakao da je odluka o protestima donijeta s ciljem da se pruži pritisak na vlasti da preispitaju predložene izmjene. Ovaj problem postaje još urgentniji kada se uzmu u obzir odnos između radnog staža i iznosa penzije te sve veći troškovi života. Mnogi penzioneri se brinu da bi ovakve izmjene mogle dodatno pogoršati njihovu finansijsku situaciju. Svakodnevne potrebe, kao što su troškovi hrane, lijekova i stanovanja, često premašuju njihove prihode, a promjene zakona ne mogu biti samo formalnost bez stvarnog uticaja na kvalitetu života.
Jednokratna pomoć umjesto vanrednog povećanja
Na pitanje o vanrednom povećanju penzija, Trakić je naveo da će penzioneri krajem oktobra dobiti jednokratnu pomoć koja će biti ekvivalentna svojevrsnoj 13. penziji. Ova vrsta pomoći, iako privremena, može pružiti neophodnu podršku u teškim vremenima. Iznos ove pomoći će zavisiti od radnog staža penzionera, što može donijeti olakšanje za mnoge koji se bore s visokom inflacijom i rastućim troškovima života. Međutim, ova mjera ne zamjenjuje potrebu za stabilnim i redovnim povećanjem penzija, koje bi odražavalo promjene u životnim troškovima.
Trakić je takođe naglasio da je dobro što penzioneri više neće biti izloženi inflatornim udarima kao u prethodnim godinama. Ova promjena može donijeti više stabilnosti u budžetima penzionera, dok vlada FBiH treba biti svjesna da su njihovi potezi u ovom trenutku ključni za budućnost ove populacije. “Ono što ste vi danas, mi smo bili jučer. A ono što smo mi danas, vi ćete biti sutra – zato pazite šta radite,” poručio je Trakić, pozivajući na veće razumijevanje i empatiju prema potrebama penzionera. Ova izjava ističe važnost solidarnosti među generacijama i potrebu za odgovornim odlukama koje će oblikovati budućnost penzionog sistema.
Očekivanja i budućnost
Prema novom modelu, usklađivanje penzija će se vršiti na osnovu kombinacije od 40 posto rasta prosječne plaće u FBiH i 60 posto rasta indeksa potrošačkih cijena. Ova metoda ima za cilj da bolje odražava realne ekonomske uslove i potrebe penzionera. Ipak, ostaje otvoreno pitanje hoće li ove promjene zaista donijeti poboljšanje ili će i dalje biti izvori nezadovoljstva među penzionerskom populacijom. Potrebno je imati na umu da se očekivanja penzionera ne mogu zadovoljiti samo kroz promjene u zakonodavstvu; potrebne su i stvarne ekonomske mjere i politika koje će omogućiti održivost penzija u dugoročnom smislu.
U kontekstu svih ovih promjena, važno je sagledati širi društveni kontekst i izazove s kojima se penzioneri suočavaju. Mnogi od njih žive na rubu siromaštva i suočavaju se s kontinuiranim poskupljenjima osnovnih životnih namirnica. Stoga, očekivanja penzionera od nadležnih institucija ne bi trebala biti minimalna, već bi trebala uključivati konkretne mjere koje će osigurati dostojanstven život i primjerene penzije za sve. Penzioneri zaslužuju ne samo osnovnu egzistenciju, već i pristojan život, koji uključuje kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, mogućnost aktivnog uključivanja u život zajednice i osiguranje socijalne sigurnosti.
