Krajem oktobra 2024. godine, Evropa će ponovo preći sa ljetnog na zimsko računanje vremena, što je događaj koji se redovno dešava svakog kraja godine i izaziva brojne reakcije među stanovništvom. Iako je to prilika da mnogi dobiju dodatni sat sna, svake godine se postavlja pitanje o tome kako će tačno promjena izgledati i kada će se desiti. U 2024. godini, ova promjena će uslijediti krajem mjeseca, a stanovnici će morati da prilagode svoje satove i dnevne rutine kako bi se uskladili sa novim vremenom.
Promjena na zimsko vrijeme se događa posljednje nedjelje u oktobru. U 2024. godini, to će biti u noći između 26. i 27. oktobra, kada će satovi biti vraćeni za jedan sat unazad u 3:00 ujutro. Drugim riječima, u tom trenutku će ponovo biti 2:00 ujutro, što znači da će svi koji se tada probude imati osjećaj da je noć duža nego inače.
Zimsko računanje vremena, poznato i kao standardno vrijeme, omogućava da dani tokom zime budu bolje usklađeni sa prirodnim svjetlom. Na ovaj način se produžava jutarnja svjetlost, dok se večeri skraćuju. Ova praksa ima dugu tradiciju, a razlog za njeno uvođenje bio je prvenstveno ušteda energije, kako bi se smanjila potreba za korištenjem vještačkog svjetla u večernjim satima. Ipak, sa modernizacijom i napretkom tehnologije, mnogi danas preispituju svrsishodnost ovog sistema.
Svake godine, mnogi ljudi se pitaju da li će satovi ići unaprijed ili unazad. U slučaju prelaska na zimsko vrijeme, satovi se vraćaju unazad za jedan sat. Time se “vraća” sat koji je izgubljen prilikom prelaska na ljetno vrijeme u proljeće. Tada su satovi pomjereni unaprijed, čime je izgubljen jedan sat sna. U jesen, prilikom vraćanja na zimsko vrijeme, satovi se vraćaju, što znači da će svi moći spavati jedan sat duže te noći.
Ova promjena vremena utiče na različite aspekte života. Iako se mnogi raduju dodatnom satu sna, zimsko računanje vremena donosi i određene izazove. Tokom zimskih mjeseci, dani postaju kraći, a noći duže, što može izazvati određene poteškoće u svakodnevnim aktivnostima, poput smanjenja dnevnog svjetla za aktivnosti na otvorenom. Posebno je to problem za one koji rade na otvorenom ili imaju aktivnosti vezane za prirodno svjetlo.
Važno je napomenuti da zimsko vrijeme odgovara srednjoevropskom vremenu (CET), koje je jedan sat ispred univerzalnog vremena (UTC+1). U poređenju sa ljetnim vremenom, koje je dva sata ispred univerzalnog vremena (UTC+2), zimsko vrijeme omogućava bolje usklađivanje sa prirodnim ciklusom svjetlosti tokom kratkih zimskih dana. Upravo zbog toga, mnogi smatraju da je zimsko vrijeme prirodnije i da bolje odgovara biološkom ritmu ljudi.
Iako je ovaj prelazak na zimsko vrijeme često predmet rasprava, s obzirom na promjene u ritmu života i posla, on ima svoje prednosti. Na primjer, skraćeni dani mogu značiti da se ljudi više zadržavaju u zatvorenim prostorima, što može smanjiti rizik od povreda koje su česte u zimskim mjesecima zbog smanjene vidljivosti i loših vremenskih uslova. Također, manja potrošnja energije u večernjim satima i dalje se smatra jednim od glavnih razloga za održavanje ovog sistema, iako moderni sistemi rasvjete i grijanja smanjuju značaj ove uštede.
S druge strane, ima i onih koji smatraju da prelazak na zimsko računanje vremena donosi više štete nego koristi. Jedan od glavnih razloga za to je što promjena vremena može poremetiti biološki sat mnogih ljudi. Mnogi istraživači ukazuju na činjenicu da ovakve promjene u ritmu sna i buđenja mogu izazvati kratkoročne probleme sa spavanjem, koncentracijom i općim raspoloženjem. Kod nekih ljudi, ove promjene mogu izazvati ozbiljnije zdravstvene probleme, posebno kod onih koji već imaju poremećaje sna ili hronične bolesti.
U posljednjih nekoliko godina, bilo je i prijedloga da se ukine praksa pomjeranja satova. Evropski parlament je 2019. godine predložio da se do 2021. godine ukine praksa sezonskog pomjeranja sata, ali taj prijedlog još uvijek nije stupio na snagu. Ukidanje pomjeranja sata bi značilo da bi se zemlje mogle trajno opredijeliti za ljetno ili zimsko računanje vremena, ali do danas nije postignut konsenzus među zemljama članicama Evropske unije po ovom pitanju.
U zaključku, prelazak na zimsko računanje vremena je događaj koji većina ljudi dočekuje sa mješovitim osjećanjima. Dok jedni uživaju u dodatnom satu sna, drugi se suočavaju sa izazovima prilagođavanja novom ritmu. Bez obzira na prednosti i nedostatke, ova praksa će i dalje biti dio svakodnevnog života sve dok se ne donese konačna odluka o njenom eventualnom ukidanju. Za sada, stanovnici Evrope će nastaviti da prilagođavaju svoje satove dva puta godišnje i da, bar na kratko, uživaju u dodatnom satu odmora prilikom prelaska na zimsko vrijeme prenosi pressmediabih
