Statistika o prisilnim brakovima maloljetnica i čak njihovoj prodaji ukazuje na ozbiljnost problema u Bosni i Hercegovini, naročito u marginaliziranim zajednicama i onima koje su suočene sa siromaštvom i diskriminacijom. Ovo društveno pitanje, koje ima duboke posljedice po prava djeteta, analizirano je u emisiji Novi dan uz sudjelovanje Aleksandre Marin Diklić iz Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH i Mirsade Bajramović, stručnjakinje za zaštitu djece iz Tuzle.
Maloljetnički brakovi: Pravna i društvena perspektiva
Iako zakon u BiH propisuje da se brak može sklopiti tek nakon punoljetstva, postoje izuzeci koji dopuštaju sklapanje braka s 16 godina uz sudsku dozvolu. Međutim, stručnjaci upozoravaju da ovakva praksa otvara prostor za zloupotrebe, uključujući trgovinu ljudima i prisilne brakove. Prema Aleksandri Marin Diklić, zakonodavni okviri su nedovoljni, a stvarni problemi često ostaju nevidljivi zbog “sivih brojki” – slučajeva koji nisu evidentirani u službenim statistikama.
“Zakonske garancije postoje, ali u praksi se suočavamo s mnogim problemima. Djeca koja stupaju u maloljetničke brakove često dolaze iz socijalno ugroženih porodica i bivaju izložena manipulaciji, eksploataciji i nasilju,” ističe Diklić. Posebno je alarmantna činjenica da se ovakvi brakovi koriste kao forma trgovine ljudima, gdje djevojčice bivaju prodane za radnu ili seksualnu eksploataciju.
Posljedice po djevojčice
Mirsada Bajramović naglašava da maloljetnički brakovi predstavljaju jedan od najtežih oblika kršenja prava djece, posebno djevojčica. “Ovi brakovi gotovo uvijek vode do napuštanja škole, socijalne izolacije, mentalnih problema i nasilja,” upozorava Bajramović. Rane trudnoće uzrokuju ozbiljne zdravstvene rizike, uključujući prijevremeni porođaj ili čak smrt majke i novorođenčeta.
Osim zdravstvenih, posljedice su i sociološke i psihološke. Djevojčice postaju žrtve nasilja i eksploatacije, a njihova integracija u društvo postaje gotovo nemoguća.
Problemi u sistemu
Problem nije samo u zakonskim izuzecima koji dopuštaju brakove maloljetnika, već i u neadekvatnoj implementaciji zakona. Primjeri iz Tuzle, gdje su zabilježeni slučajevi maloljetničkih trudnoća koje nisu prijavljene nadležnim organima, ukazuju na ozbiljne nedostatke u sistemu zaštite djece. Bajramović naglašava da je potrebno ukinuti svaki izuzetak koji omogućava sklapanje braka ispod 18 godina, što je i preporuka Komiteta UN-a za prava djeteta.
Trgovina ljudima i zakonski propusti
U BiH, ugovoreni i prisilni brakovi još uvijek nisu prepoznati kao oblici trgovine ljudima u krivičnom zakonodavstvu. To omogućava da se ovakvi slučajevi često kvalificiraju kao zanemarivanje ili zapuštanje djeteta, umjesto kao ozbiljna krivična djela. Roditelji koji prodaju svoje kćerke često dobijaju blage kazne, što dodatno otežava borbu protiv ove pojave.
Zaključak i preporuke
Potrebno je hitno djelovati kako bi se zaštitila prava djece u Bosni i Hercegovini. To uključuje:
- Ukidanje izuzetaka u zakonima koji dopuštaju sklapanje braka maloljetnicima.
- Edukaciju i podršku socijalno ugroženim zajednicama.
- Sankcioniranje trgovine ljudima i prisilnih brakova kroz izmjene krivičnog zakonodavstva.
- Povećanje svijesti u društvu o posljedicama maloljetničkih brakova.
Ovaj problem zahtijeva multisektorski pristup koji uključuje pravosudni sistem, obrazovne institucije, socijalne službe i nevladine organizacije. Bez konkretnog djelovanja, prava djece u BiH ostat će ugrožena, a maloljetnički brakovi nastavit će uništavati živote mnogih djevojčica prenosi pressmediabih
