Novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Trump, donio je nekoliko važnih odluka nakon što je preuzeo svoju funkciju. Jedna od prvih mjera koju je potpisao bila je suspendiranje američke pomoći koja se upućuje u različite zemlje svijeta, a koja bi mogla imati značajan uticaj, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Trumpova administracija najavila je da će nakon 90 dana, uz pomoć novog državnog sekretara, Marca Rubija, razmotriti efikasnost postojećih programa pomoći. Cilj je procijeniti koji će programi biti ukinuti, a koji će nastaviti sa radom.

Prema izvještajima, tačno iznos pomoći koja će biti pogođena ovom odlukom još uvijek nije poznat, s obzirom na to da su mnogi programi već dobili odobrenje Kongresa, te će sredstva morati biti potrošena. Ipak, u službenoj izjavi Bijele kuće, naglašeno je da pomoć koja se upućuje u strane zemlje nije u potpunosti usklađena sa američkim interesima, te da u mnogim slučajevima nije u skladu sa američkim vrijednostima. Trump je također rekao da će dalja pomoć biti raspodjeljivana samo u skladu s vanjskopolitičkim stavovima njegove administracije.

Ova odluka mogla bi imati dalekosežne posljedice za zemlje poput Bosne i Hercegovine, koje su u prethodnim godinama primale značajnu američku pomoć. Prema dostupnim podacima, u 2024. godini SAD je BiH odobrila pomoć u iznosu od 39 miliona dolara, dok je godinu ranije taj iznos bio znatno veći, 93,7 miliona dolara. Ove promjene mogu biti rezultat Trumpove politike koja teži smanjenju međunarodnih obaveza SAD-a i restrukturiranju načina na koji se međunarodna pomoć distribuira. Za Bosnu i Hercegovinu to znači da bi mogla ostati bez određenih programa, iako sve zavisi od daljih odluka i provjere efikasnosti trenutnih programa.

Trump je također najavio da će administracija poduzeti konkretne korake kako bi ocijenila uspješnost i produktivnost tih programa pomoći, a svi koji ne budu zadovoljavali te kriterije bit će ukinuti. Nakon 90 dana procjene, Donald Trump i njegov tim očekuju da će se znati koje konkretne inicijative i projekti u BiH ili drugim zemljama biti suspendirani. U međuvremenu, bit će provedeni dodatni pregovori kako bi se osiguralo da svi programi koji se nastavljaju budu usklađeni sa strateškim interesima Sjedinjenih Američkih Država.

Kada se sagleda šira slika, jasno je da Trumpova administracija želi više kontrole nad načinom na koji se međunarodna pomoć koristi i želi smanjiti financijska ulaganja u projekte koji nisu u skladu s njegovom vanjskom politikom. Ovaj pristup može izazvati zabrinutost u zemljama koje su dosad bile korisnici američke pomoći, posebno u slučajevima gdje je ta pomoć bila ključna za financiranje različitih društvenih, ekonomskih i političkih inicijativa.

Za Bosnu i Hercegovinu, koja se već godinama oslanja na pomoć Sjedinjenih Američkih Država, pitanja poput ovog mogu imati dugoročne posljedice. Trenutno, zemlja se suočava s izazovima u sektoru razvoja infrastrukture, obrazovanja, zdravstva, kao i sa političkim i sigurnosnim pitanjima. Bez ove vrste pomoći, BiH bi mogla naići na poteškoće u ostvarivanju tih ciljeva. Posebno, ako pomoć koja je ranije bila usmjerena ka određenim projektima i institucijama bude smanjena ili potpuno povučena.

Odluka koju je donio Trump također može imati šire političke implikacije. U mnogim slučajevima, strana pomoć nije samo financijski instrument, već i alat za jačanje političkih veza i promoviranje stabilnosti u regijama koje su politički nestabilne. Ovaj pristup bi mogao oslabiti geopolitičke veze SAD-a sa određenim partnerima, uključujući Bosnu i Hercegovinu.

Iako će konačne odluke o sudbini pomoći BiH biti donesene tek nakon 90 dana, jasno je da će nova administracija pažljivo razmotriti svaki program koji je trenutno na snazi. Za Bosnu i Hercegovinu to znači čekanje i pripremu za moguće promjene koje bi mogle imati veliki uticaj na njen dalji razvoj i stabilnost.

U zaključku, Trumpova politika smanjenja američke pomoći stranim zemljama bit će testirana kroz brojna pitanja, a Bosna i Hercegovina će biti među onim zemljama čiji će razvoj ovisiti o tome koji programi pomoći će preživjeti ovu novu administrativnu fazu. Sa stajališta strateških interesa SAD-a, u fokusu će biti oni projekti koji najbolje odgovaraju dugoročnim vanjskopolitičkim ciljevima, što može značiti da BiH mora raditi na jačanju vlastite unutrašnje stabilnosti i odnosa s međunarodnim partnerima kako bi osigurala nastavak podrške.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here