Čović: Pregovori o formiranju vlasti u BiH ulaze u završnu fazu, očekuje se ubrzano konstituisanje institucija

Razgovori o formiranju novih vlasti u Bosni i Hercegovini ušli su u intenzivnu fazu, a prema riječima predsjednika Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragana Čovića, proces bi mogao biti završen znatno brže nego što to mnogi očekuju. Čović je istakao da su pregovori vođeni sa više političkih aktera i da je već sada vidljivo kako bi se novi sazivi zakonodavne i izvršne vlasti mogli uspostaviti u relativno kratkom roku. Njegova procjena je da bi se zakonodavna tijela na svim nivoima mogla konstituisati već početkom decembra, dok bi Vlada Federacije BiH i Vijeće ministara BiH mogli biti formirani do kraja februara naredne godine.

Govoreći u Mostaru, Čović je naglasio da su razgovori vođeni sa gotovo svim relevantnim političkim strankama, uključujući SDA, SDP i SNSD, te da su do sada već postavljeni neki osnovni politički i programski temelji buduće saradnje. Prema njegovim riječima, ključ nije samo u raspodjeli funkcija, nego u stvaranju jasnog dogovora o tome kako nova vlast treba djelovati odmah nakon uspostave. Time je, kako je rekao, cilj izbjeći dugotrajne blokade i političku neizvjesnost koja je godinama pratila procese formiranja institucija u zemlji.

Čović je posebno istakao da je prvi i najvažniji korak u cijelom procesu konstituisanje kantonalnih skupština, što prema trenutnom rasporedu počinje već ove sedmice. Ovaj korak je, kako je pojasnio, presudan jer će nakon izbora delegata za Dom naroda u kantonalnim skupštinama biti jasnija struktura političke većine i raspored snaga u narednom mandatnom periodu. Upravo taj institucionalni segment, iako često manje vidljiv u javnosti, ima značajnu ulogu u formiranju viših nivoa vlasti, posebno u Federaciji BiH. Bez tog dijela procesa, naglasio je, nije moguće potpuno završiti političko slaganje većine.

U ovom trenutku, kako je rekao lider HDZ-a BiH, još nije razgovarano o konkretnom rasporedu ministarskih i drugih upravljačkih pozicija. Razlog za to je što politički partneri najprije žele usaglasiti programska načela i definirati način rada buduće izvršne i zakonodavne vlasti. Čović smatra da je takav pristup mnogo važniji od samog kadrovskog dogovora, jer bez zajedničke vizije i minimalnog konsenzusa o ključnim pitanjima svaka podjela resora može postati izvor novih tenzija. Drugim riječima, poručio je da je suština u sadržaju, a ne samo u političkoj podjeli funkcija.

Među najvažnijim načelima buduće koalicije Čović je izdvojio evropski put Bosne i Hercegovine, očuvanje unutrašnjeg mira, političku stabilnost i ravnopravnost tri konstitutivna naroda. Prema njegovom tumačenju, nova vlast mora imati jasnu obavezu da ubrza reforme koje su neophodne za napredak zemlje, posebno u kontekstu evropskih integracija i jačanja institucija. On je izrazio očekivanje da će do kraja godine biti usaglašen i četverogodišnji razvojni program koji bi trebao obuhvatiti i entitetski i državni nivo, čime bi se, kako kaže, stvorila predvidiva politička i ekonomska agenda za cijeli mandat.

Politička scena u Bosni i Hercegovini već duže vrijeme funkcioniše u atmosferi složenih pregovora, uz nužnost usklađivanja interesa različitih stranaka i nivoa vlasti. Upravo zato najave o ubrzanom formiranju institucija imaju posebnu težinu, jer građani očekuju da izborni rezultati konačno budu pretočeni u konkretno funkcionisanje izvršne i zakonodavne vlasti. U praksi to znači da će naredne sedmice i mjeseci biti presudni za političku stabilnost, ali i za svakodnevni život građana, budući da se od novog saziva vlasti očekuju odluke koje se tiču ekonomije, reformi, zapošljavanja i odnosa prema evropskim institucijama.

Važno je naglasiti da formiranje vlasti u Bosni i Hercegovini nikada nije jednostavan administrativni postupak. Ono podrazumijeva niz međusobno povezanih koraka, od potvrđivanja izbornih rezultata i konstituisanja skupština, do uspostave većina i imenovanja čelnih ljudi u institucijama. Zato Čovićeva procjena o rokovima pokazuje političku ambiciju da se cijeli proces završi bez dužih zastoja. Ukoliko se to zaista ostvari, BiH bi nakon perioda pregovora mogla ući u fazu institucionalnog rada s jasnijim mandatima i preciznijim ciljevima.

U širem političkom smislu, ovakve izjave imaju i poruku prema javnosti i međunarodnim partnerima. Stabilnost, saradnja i reformski kontinuitet predstavljaju tri stuba na kojima bi buduća vlast, prema Čoviću, trebala graditi svoj rad. Takav pristup podrazumijeva da političke stranke, bez obzira na međusobne razlike, moraju pronaći minimalni zajednički okvir za djelovanje. Upravo taj okvir treba omogućiti da se institucije ne bave isključivo političkim sukobima, nego i konkretnim rješenjima za dugogodišnje probleme sa kojima se suočavaju država, entiteti, kantoni i građani.

U narednom periodu pažnja će biti usmjerena na to hoće li najavljeni rokovi biti ispoštovani i hoće li politički dogovor zaista prerasti u funkcionalne institucije. Ako do toga dođe, Bosna i Hercegovina bi mogla dobiti vlast koja bi, barem na papiru, imala jasniji smjer i definisan program rada. Za sada, prema Čovićevim riječima, postoji volja da se proces ubrza, a najveći test bit će upravo sposobnost političkih aktera da dogovoreno pretvore u konkretne odluke i stabilnu vlast na svim nivoima.