Posljedice novog zakona o Sudu BiH: Izazovi i kontroverze
Ukoliko dođe do usvajanja novog zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, pred nama se otvaraju brojni pravni, institucionalni i politički izazovi. Ovaj zakon, koji je trenutno u razmatranju u Parlamentarnoj skupštini BiH, mogao bi značajno promijeniti način na koji se sudi u zemlji, posebno kada su u pitanju najistaknutiji političari poput Milorada Dodika. Dva gotovo identična prijedloga zakona, jedan od strane Predraga Kojovića iz Naše stranke i drugi od Marine Pendeš iz HDZ-a BiH, zadaju temelje za ozbiljne promjene u pravosudnom sistemu.
Suština i ključne izmjene zakona
Kao što se može uočiti, oba prijedloga zakona imaju zajedničku nit: slabljenje ovlasti Suda BiH i isključivanje Tužilaštva BiH iz drugostepenih postupaka. Ova značajna izmjena mogla bi rezultirati pravnim vakuumom, gdje bi se suđenja mogla obustaviti ili ostati bez pravosnažnih presuda. Predložena izmjena o formiranju Apelacionog odjeljenja kao odvojene institucije predstavlja ključnu tačku spora, jer bi u praksi značila da Tužilaštvo ne bi imalo prava žalbe na presude prvostepenog suda. Ovakvo preusmjeravanje nadležnosti može izazvati ozbiljne posljedice na pravnu sigurnost građana, jer će se smanjiti mogućnosti za pravnu zaštitu od nepravde.
Posljedice za pravne postupke i pravosudni sistem
Osim što bi se suđenja mogla otežati, ovi prijedlozi zakona mogli bi dodatno ograničiti nadležnost Suda BiH u slučajevima organizovanog kriminala i korupcije, usmjeravajući ih prema entitetskim sudovima. Ova promjena ne samo da bi otežala procesuiranje složenih slučajeva, već bi i otvorila vrata za političke manipulacije i opstrukcije pravde. Naime, s obzirom na to da bi se brojni slučajevi mogli prebaciti na entitetske sudove, postoji rizik da se odgovornost na državnom nivou izbjegne, što bi imalo dalekosežne posljedice po pravosudni sistem i vladavinu prava. U ovoj situaciji, pravne osobe i građani mogli bi se suočiti s odugovlačenjem postupaka, što bi dodatno smanjilo povjerenje u pravosudni sistem.
Politička pozadina prijedloga zakona
Pored pravnih aspekata, važno je razmotriti i političku pozadinu ovih prijedloga zakona. Premještanje Apelacionog odjeljenja iz Sarajeva u Istočno Novo Sarajevo ili Pale, ovisno o prijedlogu, predstavlja ne samo promjenu lokacije, već i potencijalne nove troškove.
Postavlja se pitanje ko će snositi te troškove i kako će to utjecati na efikasnost pravosudnog sistema. Kojovićev prijedlog dodatno uključuje član o “oznakama pripadnosti”, što bi moglo doprinijeti diskriminaciji, posebno žena koje nose hidžab, što je već izazvalo brojne kritike.
Ovi prijedlozi se u nekim krugovima smatraju pokušajem političke manipulacije, pri čemu se postavlja pitanje da li je cilj istinski reformirati pravosudni sistem ili oslabiti njegovu nezavisnost.
Evropski put ili regresija pravde?
Predlagači zakona često ističu da su njihovi prijedlozi u skladu s evropskim standardima, što je daleko od istine. Evropska komisija nikada nije apelovala na donošenje Zakona o Sudu BiH, već je tražila uspostavljanje Vrhovnog suda kao ključne instance za jedinstvenu sudsku praksu.
Usvajanje ovakvih zakona, pod izgovorom evropskih integracija, može dovesti do još veće erozije vladavine prava. Ovo bi moglo imati suprotan efekat od onoga što se želi postići, što je dodatno zabrinjavajuće za budućnost pravosudnog sistema u zemlji.
Naime, umjesto jačanja pravne sigurnosti i zaštite ljudskih prava, ovakvi zakoni vode ka daljnjem razdvajanju i fragmentaciji pravosudnog sistema.
Društvena reakcija i pritisak javnosti
U svjetlu ovih kontroverznih prijedloga, javnost je pokazala sve veće nezadovoljstvo i zabrinutost. Organizacije civilnog društva, pravnici te građanske inicijative izražavaju sumnju u motive koji stoje iza ovih izmjena. Protesti i javne rasprave već su se dogodile, s ciljem da se podigne svijest o potencijalno opasnim posljedicama zakona.
Na društvenim mrežama, mnogi korisnici izražavaju svoje stavove, a razne platforme koriste se za mobilizaciju podrške protiv ovih promjena. Ovaj fenomen pokazuje koliko je pravosudni sistem važan za svakog pojedinca i društvo u cjelini, te kako građani žele aktivno sudjelovati u očuvanju pravde i vladavine prava.
Zaključak: Šta nas čeka?
U konačnici, usvajanje ovih zakonskih prijedloga moglo bi imati katastrofalne posljedice za pravosuđe u Bosni i Hercegovini. Umjesto stvarnog napretka ka evropskim integracijama, ovakvi zakoni bi mogli postati instrument političke manipulacije, a cijenu bi, nažalost, platili građani.
U ovom kontekstu, važno je preispitati motive iza ovih prijedloga i osigurati da pravda i pravna sigurnost ostanu prioritet na svim nivoima vlasti. Političke odluke ne bi smjele ugroziti osnovne principe pravde i pravnog poretka. Održavanje nezavisnog i efikasnog pravosudnog sistema ključno je za demokratizaciju zemlje i njen evropski put.
Kako bi se osigurao pravosudni integritet, potrebno je aktivno uključiti sve relevantne aktere u proces donošenja odluka i osigurati transparentnost i odgovornost na svim nivoima vlasti.
