U posljednjim danima, građani Zenice ostaju šokirani novim cijenama svakodnevnih proizvoda, a jedna od najčešće komentiranih tema jeste enorman rast cijene popularne Milka čokolade. Konkretno, radi se o varijanti “MMMAX Whole Hazelnuts” od 270 grama koja je u jednoj lokalnoj prodavnici označena cijenom od 13,50 KM. Ova cifra je mnoge ostavila bez riječi, pokrenuvši lavinu komentara na društvenim mrežama.
Fotografije cijene ubrzo su se proširile internetom, izazvavši nevjericu, bijes i ismijavanje. Neki od komentara koji se ističu uključuju:
-
“Je li u njoj zlatni lješnjak?”
-
“Za te pare mogu ručati u restoranu.”
-
“Milka sad ko i parfem – samo za posebne prilike.”
Ova pojava nije izolovana. Ona je jasan pokazatelj dubljeg ekonomskog problema – dok se cijene u prodavnicama penju ka nebu, plate i penzije ostaju iste ili rastu simbolično, nedovoljno da bi ispratile inflaciju.
Šta stoji iza ove cijene?
Rast cijena brendiranih proizvoda u Bosni i Hercegovini je postao gotovo svakodnevica. Razlozi za ovako drastične cijene uključuju:
-
Uvozna politika i troškovi transporta – Kako je Milka švicarsko-njemački brend, cijene uvoza, porezi i transport direktno utiču na krajnju cijenu na polici.
-
Inflacija i promjene na globalnom tržištu – Cijene sirovina, uključujući lješnjake, kakao i mlijeko, konstantno variraju.
-
Profitna marža trgovaca – Neki trgovci povećavaju cijene više od opravdanog kako bi ostvarili dodatnu zaradu, računajući na lojalnost kupaca prema poznatim brendovima.
Milka – od narodne čokolade do luksuza
Milka je godinama imala reputaciju “čokolade za sve” – dostupna, kvalitetna i prisutna na gotovo svakoj kuhinjskoj polici. Međutim, nova cijena od 13,50 KM čini da mnogi građani počnu razmišljati da li je ta nostalgija vrijedna toliko novca. Za jednu čokoladu od 270 grama danas se može kupiti:
-
ručak za dvoje u lokalnom restoranu,
-
kilogram mesa ili tri kilograma brašna,
-
5 do 6 komada jeftinijih domaćih čokolada.
Šta kažu potrošači?
Na društvenim mrežama odzvanja poruka: “Ne kupujte! Dok ne budu prisiljeni da spuste cijene.” Mnogi pozivaju na bojkot skupih proizvoda, dok neki podsjećaju da se uvijek mogu naći alternativni brendovi domaćih proizvođača koji nude sličan kvalitet po nižoj cijeni prenosi pressmediabih
Ujedno se postavlja pitanje: koliko smo kao društvo spremni da platimo za poznato ime, dok domaće firme pokušavaju opstati uz mnogo skromnije cijene i marketing?
