Vojislav Šešelj, lider Srpske radikalne stranke, dao je svoje kontroverzne komentare povodom formiranja crne liste od strane Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari. Ova lista, prema njegovim riječima, uključuje pojedince koji su javno negirali genocid u Srebrenici. Iako njegovo ime nije na posljednjoj verziji liste, Šešelj tvrdi da je u svojim djelima detaljno negirao postojanje genocida u Srebrenici, čemu je posvetio preko 3.300 strana teksta. Prema njegovim tvrdnjama, događaji u Srebrenici predstavljaju zločin, ali ne genocid, i opisuje ih kao manipulaciju organiziranu od strane stranih službi uz korištenje zlata i deviza.
Šešelj snažno zastupa stav da Srbija treba odlučno stati u zaštitu svojih državljana. On se godinama zalaže za izmjene Krivičnog zakona Srbije koje bi kriminalizirale tvrdnje o genocidu u Srebrenici te za to predlaže oštre zatvorske kazne. Prema njegovom mišljenju, ovakvi zakoni bi pružili pravnu osnovu za zaštitu srpskog naroda od, kako kaže, “neutemeljenih optužbi”.
Komentarišući potencijalne poteze Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Bosne i Hercegovine, Šešelj izražava uvjerenje da SIPA neće imati hrabrosti da djeluje na teritoriji Republike Srpske. On vjeruje da bi svaki pokušaj hapšenja ljudi sa crne liste na toj teritoriji mogao izazvati oružani sukob. “Oni će moći djelovati isključivo na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine,” zaključuje Šešelj, implicirajući duboku političku i sigurnosnu podijeljenost unutar države.
Jedno od ključnih pitanja koje je dotakao u svom intervjuu je najava srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, o ponovnom formiranju Vojske Republike Srpske. Šešelj smatra da je to nužan potez i da bi sve odluke koje su donošene pod pritiskom međunarodne zajednice trebale biti poništene. On posebno kritikuje odluke bivšeg visokog predstavnika Paddya Ashdowna, optužujući ga za uvođenje brojnih promjena koje su, prema njegovom mišljenju, bile protivne Dejtonskom sporazumu. “Sve što je preneseno na centralnu vlast BiH suprotno Dejtonu mora biti vraćeno entitetima,” naglašava on, ističući da Republika Srpska treba povratiti svoje nadležnosti.
Kroz svoje izjave, Šešelj pokušava predstaviti viziju političke strategije u kojoj Srbija i Republika Srpska djeluju kao zajednički front protiv, kako on to vidi, pritisaka međunarodne zajednice i centralne vlasti Bosne i Hercegovine. Njegov stav o ponovnom formiranju Vojske Republike Srpske izaziva podijeljena mišljenja, posebno s obzirom na složenost post-dejtonskog političkog okvira u BiH.
Zaključno, Šešelj svojim izjavama dodatno polarizuje već napete odnose unutar regiona. Njegova retorika, često obilježena provokacijama, odražava dugogodišnju strategiju negiranja međunarodnih presuda i insistiranja na povratku nadležnosti entitetima. Bez obzira na to koliko su njegovi stavovi kontroverzni, oni otkrivaju dublje političke izazove s kojima se suočava Bosna i Hercegovina u nastojanju da očuva stabilnost i međusobno povjerenje među njenim narodima.
Vojislav Šešelj nastavlja s kritikama na račun političke situacije u Bosni i Hercegovini, izražavajući zabrinutost zbog, kako tvrdi, političkih i pravnih pritisaka na Srbe u regiji. U njegovom viđenju, međunarodni pritisci na Bosnu i Hercegovinu, posebno u kontekstu pitanja poput genocida u Srebrenici, imaju za cilj slabljenje srpske pozicije i urušavanje nacionalnog identiteta. On naglašava da bi se svi pritisci na srpski narod morali odbaciti, te da bi Srbija trebala pružiti snažnu podršku svom narodu u Bosni i Hercegovini, štiteći njegove interese u svakom političkom i pravnom aspektu.
Na kraju, Šešelj dodaje kako bi povratak političke stabilnosti u Bosni i Hercegovini trebao biti prioritet, ali pod uvjetom da se poštuju entitetska prava i da se ne vrše daljnja prisilna prilagođavanja. Smatra da su reformske inicijative koje dolaze iz međunarodne zajednice često nepravedne prema srpskom narodu i da je vrijeme da se politički procesi u zemlji razvijaju u skladu s interesima svih naroda, a ne pod vanjskim pritiscima. Za Šešelja, ključna tačka za budućnost regije je zaštita prava svih njenih građana, bez nametanja rješenja koja nisu utemeljena na ravnoteži snaga i međusobnom poštovanju.
Hvala vam na čitanju!
