Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, uskoro će se obratiti Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija u novembru. Njegov će govor uključivati izvještaj o napretku u implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma, s posebnim fokusom na trenutnu političku situaciju u zemlji, koja se suočava s mnogobrojnim izazovima. Izvještaj se posebno bavi radom Predsjedništva BiH i Vijeća ministara BiH, dvaju ključnih tijela koja igraju ulogu u funkcionisanju države.
Schmidt u svom izvještaju izdvaja rad trenutnog predsjedavajućeg Predsjedništva, Denisa Bećirovića, posebno ističući njegove aktivnosti na međunarodnoj sceni i njegov stav o ključnim pitanjima koja utiču na stabilnost Bosne i Hercegovine. Schmidt opisuje Bećirovića kao političara koji je intenzivirao međunarodne diplomatske aktivnosti s ciljem očuvanja mira i stabilnosti. Bećirović se posvetio pitanjima poput očuvanja mira, dijaloga i prevencije genocida, kao i regionalne saradnje. On također promoviše članstvo u NATO-u kao najbolju garanciju sigurnosti u regionu, naglašavajući važnost bliskih odnosa sa zapadnim saveznicima u svrhu zaštite suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
Schmidtova pohvala Bećiroviću nadopunjena je kritikom upućenom vlastima Republike Srpske, koje Bećirović redovno kritikuje zbog njihovih akcija koje destabilizuju zemlju. Schmidt navodi da Bećirović otvoreno osuđuje poteze vlasti Republike Srpske koji, prema njegovim riječima, ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum i narušavaju suverenitet Bosne i Hercegovine. Posebno se osvrće na nedavno održan “Svesrpski sabor” i usvajanje deklaracije u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kao i u Skupštini Srbije, koja ima ozbiljne političke i pravne implikacije na stabilnost Bosne i Hercegovine.
Ključni izazovi u Predsjedništvu i Vijeću ministara BiH
Izvještaj dalje opisuje Bećirovićevo upozorenje o tome kako pomenuta deklaracija može imati nepredvidive posljedice, predstavljajući, prema njegovim riječima, otvoren napad na suverenitet Bosne i Hercegovine i na međunarodno pravo. Deklaracija je usvojena na nivou RS-a i Srbije, što je, prema mišljenju Bećirovića, znak političke težnje ka destabilizaciji. Schmidtov izvještaj naglašava važnost diplomatskih inicijativa koje Bećirović provodi u svrhu zaštite interesa Bosne i Hercegovine na međunarodnoj sceni. Schmidt također izdvaja Bećirovićevu ulogu u usvajanju Rezolucije o genocidu u Srebrenici, što dodatno osnažuje međunarodnu posvećenost sjećanju na prošle zločine i izgradnji mira.
Iako je Schmidt pohvalio Bećirovićevu ulogu, nije bio podjednako pozitivan prema drugim članovima Predsjedništva. On kritikuje Željku Cvijanović, predstavnicu Republike Srpske u Predsjedništvu BiH, koja je, prema njegovim riječima, nastavila voditi politiku koja ide u korist interesa Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranke koja često istupa protiv principa Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kao primjer njenog djelovanja, Schmidt spominje prijedlog Cvijanović da smijeni Zlatka Lagumdžiju, ambasadora BiH pri UN-u, prijedlog koji su druga dva člana Predsjedništva odbacila.
Funkcionisanje Vijeća ministara
Schmidtova analiza prelazi na Vijeće ministara BiH, pri čemu posebno ističe rad njegove predsjedavajuće Bojane Krišto. Krišto je kritikovana zbog izjava koje su uslijedile nakon Schmidtove intervencije u vezi s Izbornim zakonom, u kojem su uvedene tehničke izmjene radi poboljšanja izbornog integriteta. Schmidt naglašava da Kriština tvrdnja da je ova intervencija ugrozila dobru suradnju unutar državne koalicije nije podržana nikakvim dokazima.
Vijeće ministara, prema Schmidtovom mišljenju, ima ozbiljnih nedostataka u svom radu. Umjesto proaktivnog pristupa, često se drže principa da se zakonski prijedlozi ne šalju Parlamentu bez punog političkog konsenzusa, što rezultira time da se mnogi zakoni nikada ne razmatraju, a zakonodavni učinak je vrlo nizak. Schmidt navodi da su tokom prošlog perioda usvojena samo dva zakona, uključujući državni budžet za 2024. godinu i izmjene zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.
Jedan od najkontroverznijih događaja spomenutih u izvještaju desio se 31. jula, kada je Vijeće ministara odbilo prijedlog ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića o reviziji ugovora o policijskoj saradnji s Srbijom i Hrvatskom. Konakovićev prijedlog uslijedio je nakon što su pripadnici vojske i policije Srbije učestvovali u ceremonijama obilježavanja 82. godišnjice bitke na Kozari u BiH, što je izazvalo burne reakcije u javnosti. Schmidt je zabilježio da su članovi Vijeća ministara, Nenad Nešić i Staša Košarac, izrazili snažno neslaganje s Konakovićevom inicijativom, dodatno naglašavajući tenzije unutar Vijeća.
Zaključak
Schmidtov izvještaj daje jasnu sliku složene političke situacije u Bosni i Hercegovini. S jedne strane, Denis Bećirović ističe se kao zagovornik međunarodnog dijaloga, mira i stabilnosti, čija inicijativa i posvećenost sigurnosti zemlje služe kao pozitivan primjer. S druge strane, Schmidt upućuje ozbiljne kritike drugim političarima u zemlji, posebno vlastima Republike Srpske i određenim članovima Vijeća ministara, čiji postupci, prema njegovom mišljenju, ugrožavaju unutrašnju koheziju i otežavaju provođenje nužnih reformi.
Schmidtov govor pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija predstavlja priliku da međunarodna zajednica sagleda sve složenosti bosanske političke scene i potrebu za jačanjem napora ka očuvanju mira i stabilnosti u regiji.
