Schmidt nakon izbora upozorava na nove političke tenzije: „BiH mora biti spremna na odlučan odgovor“
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt ponovo je skrenuo pažnju domaće i međunarodne javnosti na političke prilike u zemlji, posebno nakon posljednjih Općih izbora. U razgovoru za njemački medij, Schmidt je ocijenio da izborni proces ovog puta djeluje urednije nego ranije, ali i upozorio da to ne znači da su duboke političke podjele u Bosni i Hercegovini nestale.
Naprotiv, smatra da ključni problemi i dalje postoje, a da će se oni vjerovatno ponovo otvoriti već tokom naredne godine.
Prema njegovom viđenju, određene tehničke izmjene u izbornom sistemu ipak su dale rezultate. Schmidt je istakao da su strožije procedure identifikacije birača, kao i dodatne kontrole tokom glasanja, smanjile prostor za nepravilnosti koje su ranije izazivale brojne sumnje u regularnost izbora.
U tom smislu, naglasio je da su izbori vjerovatno bili pošteniji nego prethodni ciklusi, iako to ne znači da je politički ambijent postao stabilan ili da su svi problemi riješeni.
Jedan od centralnih dijelova Schmidtove procjene odnosi se na stanje u Republici Srpskoj i opoziciju koja tamo djeluje. On smatra da opozicione stranke nisu uspjele ponuditi dovoljno uvjerljivu i prepoznatljivu alternativu politici Milorada Dodika. Po njegovom mišljenju, pokušaj da se protiv Dodika nastupa isključivo tvrđom nacionalističkom retorikom nije donio željeni rezultat.
Schmidt je pritom upozorio da politička borba ne može biti uspješna ako se vodi takmičenjem ko će zauzeti ekstremnije stavove, posebno kada je riječ o temama identiteta, rata i ratnih zločina.
Schmidt je posebno naglasio da Milorad Dodik ostaje centralna figura političkog života u Republici Srpskoj, bez obzira na pravne i političke prepreke s kojima se suočavao. Podsjetio je da Dodik nije mogao biti kandidat na izborima nakon sudske presude, ali je i dalje ostao jedan od najuticajnijih aktera u zemlji.
Takav položaj, prema Schmidtovom tumačenju, potvrđuje koliko je Dodik uspio izgraditi sistem lične političke dominacije koji ne zavisi isključivo od formalne kandidature, nego od mreže lojalnosti, retoričke moći i kontrole nad političkim narativom.
U analizi šireg međunarodnog konteksta, Schmidt je posebno govorio i o odnosima koje Dodik održava prema različitim centrima moći u svijetu. Prema njegovim riječima, Dodik je političar koji vrlo vješto balansira između Moskve i pojedinih krugova na Zapadu, uključujući i dijelove američke administracije.
To, kako je naveo, dodatno otežava političke procjene jer pokazuje da se Dodik ne oslanja samo na jednu vanjskopolitičku liniju, već pokušava koristiti svaki prostor koji mu može donijeti stratešku prednost.
Najviše pažnje ipak je izazvala Schmidtova procjena onoga što bi moglo uslijediti naredne godine. Iako ne smatra da je Bosna i Hercegovina nakon izbora bliže raspadu, on upozorava da bi Dodik mogao nastaviti pokušaje udaljavanja Republike Srpske od državnih institucija. To, prema njegovom upozorenju, ne mora značiti formalnu podjelu zemlje, ali može značiti niz poteza koji bi dodatno produbili institucionalnu blokadu i oslabili funkcionisanje zajedničke države.
Schmidt je zbog toga poručio da bi eventualni takvi potezi morali biti dočekani jasnim, čvrstim i nedvosmislenim odgovorom.
Ovakve izjave imaju i širi značaj jer dolaze u trenutku kada je Bosna i Hercegovina i dalje suočena sa sporim reformama, slabim povjerenjem između političkih blokova i stalnim raspravama o tome koliko je Dejtonski ustroj održiv u praksi. U zemlji u kojoj se političke odluke često donose pod pritiskom kriza, svaka najava mogućeg konflikta oko nadležnosti izaziva dodatnu zabrinutost.
Schmidtova poruka zato nije samo komentar trenutne političke situacije, nego i upozorenje da se godina pred nama može pretvoriti u period novih institucionalnih sukoba.
Posebno je značajno i to što je Schmidt u svom obraćanju dao do znanja da ne vidi promjenu u osnovnom stavu Sjedinjenih Američkih Država prema teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. Pozvao se na poruke iz State Departmenta, prema kojima Washington i dalje ostaje privržen Dejtonskom mirovnom sporazumu i cjelovitosti države.
Time je želio naglasiti da međunarodni okvir podrške Bosni i Hercegovini nije nestao, iako se političke poruke iz pojedinih zapadnih centara ponekad tumače na različite načine.
Upravo zbog toga, Schmidtove izjave treba posmatrati kao političku procjenu mogućih scenarija, a ne kao potvrdu da je podjela zemlje izvjesna. Međutim, činjenica da ovakva upozorenja dolaze od čovjeka koji je godinama duboko uključen u bosanskohercegovačke prilike govori koliko su odnosi u zemlji i dalje krhki.
Čak i kada nema otvorene krize, dovoljno je nekoliko poteza ili retoričkih eskalacija da se ponovo otvori pitanje nadležnosti, ustavnog poretka i budućeg pravca države.
Za mnoge posmatrače, Schmidtova poruka ima i praktičnu dimenziju: institucije u BiH, ali i međunarodni partneri, ne bi smjeli reagovati tek kada kriza već eskalira. Umjesto toga, potrebno je pravovremeno djelovanje, politička dosljednost i jasna odbrana ustavnog poretka. U zemlji u kojoj su nesuglasice između entitetskih i državnih struktura gotovo stalna pojava, svaki pokušaj slabljenja centralnih institucija može imati dugoročne posljedice po stabilnost, investicije i svakodnevni život građana.
Schmidtove riječi stoga treba čitati i kao upozorenje i kao poziv na političku odgovornost. On ne tvrdi da je raspad Bosne i Hercegovine neizbježan, ali insistira na tome da bi eventualni pokušaji razgradnje državnog okvira morali naići na odlučan odgovor domaćih i međunarodnih aktera.
U takvom kontekstu, naredni mjeseci mogli bi pokazati hoće li političke elite u BiH uspjeti smanjiti tenzije ili će zemlja ponovo ući u fazu ozbiljnog nadmudrivanja oko svojih temelja.
Zaključak je da Schmidt vidi Bosnu i Hercegovinu kao državu koja još nije na ivici raspada, ali jeste na osjetljivom političkom raskršću. Njegova upozorenja o Miloradu Dodiku i mogućim pokušajima slabljenja državnih institucija nisu samo analiza prošlih izbora, nego i poruka da se naredni period mora pratiti veoma pažljivo.
U zemlji u kojoj svaka politička izjava može imati šire posljedice, odgovor na nove izazove, prema Schmidtovom stavu, mora biti brz, jasan i bez dvosmislenosti.
Izvor: Deutschlandfunk. Napomena: U pripremi ovog teksta i pojedinih ilustracija korišteni su AI alati, a sadržaj je urednički pregledan i provjeren prije objave.
