Magazinović postavlja važna pitanja o nuklearnom otpadu
Predsjedavajući Kluba poslanika Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine u Predstavničkom domu PSBiH, Saša Magazinović, nedavno je pokrenuo značajnu temu koja se tiče pitanja nuklearnog otpada. Ova tema nije samo tehnička ili naučna, već ona nosi sa sobom i duboke političke, ekološke i socijalne implikacije za cijelu regiju. U svom obraćanju, Magazinović je uputio tri ključna pitanja lideru SNSD-a, Miloradu Dodiku, vezana za višegodišnje planove o odlaganju nuklearnog otpada u blizini granice Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Ova pitanja su rezultat sveprisutne zabrinutosti građana o potencijalnim rizicima koje bi ovakva praksa mogla donijeti, a Magazinović smatra da postoje značajne političke i društvene odgovornosti koje treba razjasniti.
U svom prvom pitanju, Magazinović se osvrnuo na prošlost i istakao da je Dodik, u vrijeme dok je bio član Predsjedništva BiH, imao priliku da se aktivnije angažuje na rješavanju ovog problema. Prema njegovim riječima, postojala je prilika da se pitanje izmještanja lokacije za nuklearni otpad postavi na najviši politički nivo, posebno u kontekstu izgradnje Pelješkog mosta, koji je bio od vitalnog interesa za obje države. Međutim, takav potez nikada nije realizovan, što dovodi do pitanja o efikasnosti političkog angažmana i odgovornosti prema građanima. Osim toga, ova situacija ukazuje na širi problem pasivnosti vlasti u rješavanju ključnih pitanja koja se tiču zdravlja i sigurnosti građana.
Drugo pitanje se fokusira na finansijske aspekte ovog problema. Magazinović je zatražio informacije o tome koliko su javnih sredstava potrošena na međunarodno lobiranje s ciljem uklanjanja ličnih sankcija protiv Dodika, a koliko na aktivnosti koje su usmjerene ka sprečavanju izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada. Ovaj aspekt postavlja ozbiljna pitanja o prioritetima vlasti i o tome kako se raspodjeljuju resursi u odnosu na zaštitu zdravlja i sigurnosti građana. Građani imaju pravo znati kako se njihovi novci koriste i koji su to prioriteti koje njihovi izabrani predstavnici postavljaju. U svjetlu ovih informacija, postavlja se pitanje da li je vlast spremna da u potpunosti preuzme odgovornost za potencijalne posljedice koje bi izgradnja odlagališta mogla izazvati.
Treće pitanje se odnosi na sastanak Dodika s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem u Banjoj Luci, koji je održan neposredno prije nego što je Hrvatski sabor usvojio zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Magazinović je izrazio sumnju zašto je ovo pitanje, koje je ranije najavljivano kao važno, izostalo sa dnevnog reda. “Zašto nije otvoreno pitanje nuklearnog otpada tokom tog sastanka?”, pita se Magazinović, naglašavajući da je ovo neodgovorno prema građanima koji bi mogli biti ugroženi potencijalnim odlagalištem. Ovaj aspekt dodatno naglašava potrebu za transparentnošću u radu vlasti i uključivanjem svih relevantnih aktera u proces donošenja odluka koje imaju dugoročne posljedice po životnu sredinu i zdravlje ljudi.
Osim toga, Magazinović je ukazao na rad svojih kolega iz Zelenog kluba, koji su kontinuirano radili na tome da se ovo pitanje drži u fokusu državnih i međunarodnih institucija. Kako je naveo, tema nuklearnog otpada redovno se pokreće na sastancima Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske. Ova kontinuirana aktivnost ukazuje na važnost i hitnost problema, koji ne smije biti zanemaren. Također, Magazinović je istakao da je razgovarao sa predsjednicom Evropske komisije i drugim međunarodnim predstavnicima, pokazujući tako da je pitanje nuklearnog otpada od interesa i na međunarodnom planu. U ovom kontekstu, važno je napomenuti kako međunarodna zajednica može igrati ključnu ulogu u rješavanju ovog problema, pružajući stručnu pomoć i resurse potrebne za izradu održivih rješenja.
U zaključku, Magazinović poziva institucije Bosne i Hercegovine na pojačane pravne, diplomatske i političke aktivnosti u međunarodnoj areni kako bi se osigurala zaštita zdravlja ljudi i okoliša. On naglašava važnost aktivnog angažovanja domaćih stručnjaka u izradi studija i tehničke dokumentacije koju priprema hrvatska strana. Ovo je ključno za osiguranje da se svi procesi odvijaju uz odgovarajuće mjere zaštite i da se izbjegnu potencijalno katastrofalne posljedice po životnu sredinu i zdravlje građana. Aktivnosti koje će proizaći iz ovih zahtjeva mogle bi imati dugoročne pozitivne efekte, ne samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za cijelu regiju, koja mora raditi zajedno na pitanjima koja se tiču ekološke sigurnosti i zdravlja.
