Safet Softić, jedan od istaknutih političkih predstavnika iz Stranke demokratske akcije (SDA) i član Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, u svom nedavnom istupu izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog navodnih informacija o dogovoru između Milorada Dodika i državnog pravosuđa. Njegove riječi nisu samo politička reakcija na događaje koji su uzdrmali bh. javnost, već i refleksija šireg nepovjerenja u pravosudni sistem i institucije države. Ako bi se ispostavilo da je istina ono što mediji sugeriraju, Softić upozorava da bi Bosna i Hercegovina mogla ući u još dublju političko-pravnu krizu.
On posebno ističe da bi eventualno izbjegavanje odgovornosti Milorada Dodika – ako dođe do izostanka osuđujuće presude – poslalo vrlo opasnu poruku: da je moguće izigrati zakon uz političke dogovore iza kulisa. U tom slučaju, kako Softić naglašava, država bi izgubila jedan od svojih osnovnih stubova – povjerenje u vladavinu prava. Prema njegovim riječima, takav scenario bi bio poraz za institucije, posebno za Tužilaštvo BiH, koje već neko vrijeme gubi kredibilitet u očima javnosti.
Softić se dotakao i funkcionisanja Doma naroda, gdje se, prema njegovim riječima, već duži vremenski period opstruira rad institucija putem blokada i izbjegavanja sjednica. Posebno je problematizovao ponašanje pojedinih predstavnika iz redova SNSD-a i HDZ-a, koji izbjegavaju raspravu o tačkama dnevnog reda koje se odnose na smjenu visokih funkcionera. Iako je opozicija uspjela da pitanja smjena stavi visoko na dnevni red, sjednice se i dalje ne održavaju, jer vladajuća većina redovno ruši kvorum.
Po Softiću, ovo je jasno orkestrirana taktika koju predvodi Nikola Špirić, uz aktivnu podršku Dragana Čovića, s ciljem prolongiranja donošenja odluka i očuvanja statusa quo. Kako kaže, čak i kada se sjednice zakažu, održavaju se s velikim kašnjenjem, često i do dvije sedmice. To stvara paralizu u zakonodavnom radu, a samim tim i osjećaj stagnacije i nemoći kod građana.
U jednoj fazi razgovora Softić se osvrće i na raniju blokadu parlamenta koju su sprovodili delegati iz Kluba Bošnjaka, navodeći da je, iako je on bio protiv toga, dio kolega smatrao da se time može izbjeći donošenje neustavnog zakona o Ustavnom sudu BiH. Ipak, priznaje da takvo djelovanje, iako iz nužde, sada može poslužiti kao alibi vladajućima za njihove trenutne opstrukcije.
Poseban akcenat Softić stavlja na koaliciju SNSD-a i HDZ-a, koju ne vidi kao posebno ojačanu, već više kao koaliciju interesa. Smatra da Čović koristi Dodikovu situaciju kako bi progurao promjene Izbornog zakona, dok obje strane, kako navodi, imaju komplementarne stavove u odnosu prema državi BiH, i to ih čini politički povezanim i stabilnim partnerima.
Osim političkih blokada, Softić upozorava i na ozbiljan institucionalni vakuum u bezbjednosnom sektoru. Posebno problematičnom smatra činjenicu da je SIPA trenutno bez rukovodstva, a njen bivši direktor Darko Ćulum je u ostavci, dok se Zoran Galić, drugi visoki funkcioner, nalazi van zemlje zbog optužbi za korupciju. Ovakva situacija u trenutku političke krize i raspisivanja potjernica, smatra Softić, ne može biti slučajna i ukazuje na namjerno slabljenje institucija koje su zadužene za sprovođenje zakona.
Uoči najavljene drugostepene presude u slučaju Milorada Dodika, Softić ponavlja da bi izostanak osuđujuće presude i nepostupanje pravosudnih organa značilo da se pravosuđe svodi na instrument političkog dogovora, a ne zakona i pravde. U tom slučaju, država BiH, kako kaže, ulazi u zonu pravne nesigurnosti iz koje se teško može izaći bez ozbiljnih posljedica.
Na kraju, njegov komentar da je “ako Dodik preživi, država u velikom problemu”, ne predstavlja samo lični politički stav, već upozorenje na mogućnost urušavanja povjerenja u državne mehanizme i potpunu kompromitaciju principa jednakosti pred zakonom. Kako Softić zaključuje, jedina prihvatljiva alternativa tom scenariju bila bi potvrda presude i odlučno djelovanje institucija, uključujući i hapšenje, ukoliko se za to stvore zakonski uslovi.
U današnjem političkom ambijentu, gdje je pravda često selektivna, a institucije sve više pod političkom kontrolom, Softićeva izjava odjekuje kao poziv na buđenje društvene svijesti, ne samo unutar političkih krugova, već i među građanima koji sve češće postaju taoci ovakvog sistema.
