Rusija je razvila novu taktiku u svom hibridnom ratovanju, koja uključuje korištenje mladih ljudi kao tzv. “jednokratnih agenata” za izvođenje sabotaža u zapadnim zemljama. Ovi agenti, koji su često mladi Ukrajinci, regrutirani su putem društvenih mreža i specijaliziranih aplikacija za razmjenu poruka, kao što je Telegram, te su im obećana novčana obećanja i materijalne nagrade. Iako se često radi o malim iznosima, cilj je stvoriti maksimalnu štetu, izazvati šok u zapadnoj javnosti i dodatno manipulirati informacijama.
Jedan od takvih slučajeva uključuje Danilu Bardadima, mladog Ukrajinca koji je, prema optužbama, zapalio poslovnicu Ikee u Litvi u svibnju 2024. godine. Obećano mu je 11.000 dolara i polovni BMW, ali nikada nije primio obećana sredstva. Nakon napada, litavske vlasti su ga uhitile i optužile za terorizam, dok su u Poljskoj uhitili njegovog saučesnika. Ovaj incident pokazuje kako Rusija koristi mlade ljude kao jeftine resurse za izvođenje opasnih zadataka, a organizatori napada obično su sigurni u svoju udaljenost, jer se nalaze stotinama kilometara daleko u Moskvi.
Takvi slučajevi nisu rijetkost. U svibnju 2025. godine, tri Ukrajinca uhićena su u Njemačkoj i Švicarskoj zbog planiranja postavljanja eksploziva u europsku poštansku mrežu, sve pod sumnjom da su djelovali na ruski nalog. Korištenje “jednokratnih agenata” postalo je sve češće, a Rusija koristi ovu taktiku u širem okviru hibridnog ratovanja, koje uključuje napade na vojne lokacije, industrijske objekte i kritičnu infrastrukturu.
Pored novčanih nagrada, ruske obavještajne službe često koriste i ucjene kako bi potaknule mlade ljude na suradnju. Postoje izvještaji da su roditeljima tih agenata prijetili ili im nudili nagrade kako bi ih prisilili da njihove kćeri ili sinove pošalju na zadatke sabotaže. Takva metoda regrutacije obuhvaća i prijetnje članovima obitelji, čineći žrtve još ranjivijima.
Ukrajinske vlasti, posebno Služba sigurnosti Ukrajine (SBU), poduzimaju aktivne mjere kako bi spriječile ovakve aktivnosti. Zbog povećane prijetnje regrutacijom mladih ljudi putem interneta, SBU šalje upozorenja roditeljima i poduzima konkretne mjere kako bi zaštitili djecu od manipulacija. U nekim slučajevima, kao što je incident u travnju 2024. godine, ukrajinske vlasti su uspjele spriječiti sabotaže koje su planirali ruski agenti, uključujući pokušaj postavljanja eksploziva u vojne objekte.
Ova taktika, koja uključuje angažiranje mladih Ukrajinaca, zakletih neprijatelja Rusije, izaziva šok u zapadnoj javnosti, dok ruski mediji koriste ove događaje kako bi širili narativ da Ukrajinci zapravo ne podržavaju Zapad, te da je sama Ukrajina iznutra podijeljena. Ovakvi postupci ne samo da ugrožavaju sigurnost, već i dodatno kompliciraju međunarodne odnose, jer izazivaju nepovjerenje u vladine institucije i ujedno podstiču negativnu percepciju o ukrajinskoj narodnoj jedinstvenosti i stavu prema Rusiji.
Kako bi se spriječilo širenje ovakvih destabilizirajućih taktika, važno je poduzeti snažnu međunarodnu suradnju i koordinirane napore, osobito u cilju zaštite mladih ljudi od iskorištavanja. Taktike koje koristi Rusija ne samo da ugrožavaju fizičku sigurnost europskih zemalja, već i destabiliziraju društva putem manipulacija i podjela unutar naroda. Samim tim, nužno je provoditi proaktivne strategije edukacije i prevencije, kako bi se smanjio broj ranjivih pojedinaca koji postaju mete za ovakve opasne misije.
Osim što je prijetnja destabilizacije u sigurnosnom smislu, ovaj oblik hibridnog ratovanja također stvara dugoročne socijalne i psihološke posljedice. Mnogi mladi ljudi koji postanu žrtve manipulacije, često nisu ni svjesni ozbiljnosti svojih postupaka dok ne dođe do nepovratnih posljedica. Šteta koju izazivaju takvi napadi, kao i psihološke traume koje ostavljaju na samim počiniteljima, mogu imati dugoročne utjecaje na zajednicu. Osim toga, činjenica da ruske obavještajne službe uspijevaju koristiti osobe s niskim socijalnim statusom kao svoje “alate” za sabotaže znači da postoji ozbiljan socijalni jaz u zemljama iz kojih dolaze ti agenti. Mnoge od tih osoba ne vide izlaz iz svoje situacije i prihvaćaju ponude koje uključuju kriminalne aktivnosti, smatrajući ih šansom za izlazak iz teških životnih okolnosti.
Kako bi se učinkovito suprotstavili ovom problemu, međunarodne institucije i vlade moraju surađivati na razvijanju prevencijskih mjera i strategija obrazovanja za mlade ljude. Također, potrebna je koordinacija s obavještajnim službama kako bi se brže prepoznali i neutralizirali takvi pokušaji infiltracije. To uključuje ne samo zaštitu od fizičkih prijetnji, već i psihološki otpor prema manipulacijama koje dolaze iz Rusije. Osim toga, ključno je usmjeriti pažnju na društvene mreže, gdje se najviše provodi regrutacija, te stvoriti ambijent u kojem mladi ljudi prepoznaju i odražavaju štetne ideje koje bi ih mogle uvući u destruktivne aktivnosti. Na taj način, ne samo da će biti smanjena prijetnja ruskim hibridnim napadima, već će se dugoročno ojačati i unutarnja stabilnost europskih zemalja.
