U intervjuu za njemački Stern, Friedrich Merz, kandidat za kancelara Njemačke iz Hrišćansko-demokratske unije (CDU), iznio je snažan i direktan stav prema ruskoj invaziji na Ukrajinu. Njegov plan, ukoliko pobijedi na izborima zakazanim za februar, uključuje postavljanje ultimativnog zahtjeva ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu – da obustavi sve vojne aktivnosti u Ukrajini u roku od 24 sata. Ako Putin ne ispuni ovaj zahtjev, Merz je odlučan u namjeri da pošalje rakete Taurus u Ukrajinu, uz ukidanje postojećih ograničenja koja onemogućavaju korištenje dugometnog oružja za napade na rusku teritoriju.
Ovaj Merzov stav naglašava neophodnost potpune podrške Ukrajini u njenoj odbrani, kako bi imala mogućnost da se suprotstavi ruskoj agresiji „svim mogućim sredstvima“. Uz ovakav stav, Merz je otvoren za dijalog sa Putinom, ali naglašava potrebu za čvrstim stavom Njemačke po pitanju podrške Ukrajini.
Merzova kandidatura u CDU-u podstakla je debatu unutar Njemačke, pogotovo u svjetlu neslaganja sa trenutnom njemačkom vladom, posebno sa kancelarom Olafom Scholzom. Merz je ranije kritikovao Scholza zbog, kako on tvrdi, nedovoljne podrške Ukrajini. Prema Merzu, Scholz je uslovio Ukrajinu na borbu “jednom rukom iza leđa” jer nije odobrio transfer raketa Taurus prema Kijevu.
U oktobru, Merz je pozvao na „odlučniji kurs“ i jasno se izrazio o važnosti čvrstog stava prema Rusiji. Njegova oštra kritika odnosi se na nedostatak volje vlade da se odlučnije postavi prema Moskvi, što je prema njegovim riječima oslabilo poziciju Ukrajine na terenu.
Ova situacija s njemačkom vladom dodatno se pogoršala 7. novembra, kada je Scholz smijenio ministra finansija Christiana Lindnera i najavio glasanje o povjerenju vladi u januaru, što bi moglo dovesti do vanrednih izbora u martu. Neslaganja između Scholza i Lindnera vrte se oko ekonomskih mjera za izlazak Njemačke iz trenutne krize i planiranog budžeta za 2025. godinu, pri čemu je Lindner predložio smanjenje pomoći Ukrajini, čemu se Scholz oštro suprotstavio.
Ova odluka o smjeni Lindnera rezultirala je raspadom vladajuće koalicije u Njemačkoj, te zemlja trenutno djeluje pod manjinskom vladom, koju čine Socijaldemokratska partija i Zeleni. Ove stranke će u narednim mjesecima zavisiti od podrške CDU-a i CSU-a (Hrišćansko-demokratska unija i Hrišćansko-socijalna unija) prilikom donošenja ključnih zakona.
Prema trenutnim anketama, opozicioni blok CDU/CSU trenutno uživa visoku podršku u Njemačkoj, čime imaju velike šanse da preuzmu vlast na parlamentarnim izborima 2025. godine. Njihova popularnost značajno je porasla tokom ljeta, što dodatno osnažuje mogućnost da Merz postane novi njemački kancelar. U tom kontekstu, njegov odlučan stav prema situaciji u Ukrajini mogla bi biti ključna tačka koja bi pridobila podršku birača.
Zaključak:
Merzova kandidatura i njegov snažan stav prema Ukrajini otvaraju važna pitanja o budućoj ulozi Njemačke u globalnoj sigurnosti. Njegov plan da, u slučaju pobjede, postavi ultimatum Putinu, te podrži Ukrajinu slanjem raketa dugog dometa, predstavlja odlučnu promjenu u njemačkoj politici prema Rusiji. S obzirom na trenutnu političku situaciju i neslaganja unutar njemačke vlade, Merzov dolazak na vlast mogao bi donijeti nove sigurnosne politike i čvrst stav prema ruskoj agresiji. Njegov naglasak na podršci Ukrajini može imati veliki utjecaj na politički kurs Njemačke u budućnosti, ali i na globalne odnose snaga u svjetlu tekućeg sukoba.
Uz sve navedeno, Merzova pozicija prema Ukrajini može imati dalekosežne posljedice na odnose Njemačke sa ostatkom Evropske unije, ali i sa ključnim saveznicima kao što su Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija. Njegova čvrsta podrška Ukrajini i spremnost na preduzimanje konkretnijih mjera protiv Rusije odražava se u većoj spremnosti Njemačke za aktivnu ulogu u održavanju evropske sigurnosti. Ovakav stav mogao bi pomoći u zbližavanju Njemačke sa zemljama koje podržavaju jaču odbranu protiv Rusije, ali također postoji rizik da se Merzovi radikalniji potezi shvate kao izazov za političku stabilnost. Evropska unija, koja već ima kompleksan stav prema sukobu u Ukrajini, morala bi se suočiti sa novom dinamikom ako Njemačka pod Merzovim vodstvom usvoji ovu strategiju.
