Demokratska pobjeda u SAD-u mijenja političku sliku: poruke za Washington, Evropu i Zapadni Balkan
Rezultati međuizbora u Sjedinjenim Američkim Državama izazvali su snažne političke potrese, a prema ocjeni novinara i dopisnika Federalne televizije Ivice Puljića, demokrate su ostvarile uvjerljivu i politički vrlo značajnu pobjedu koja bi mogla imati posljedice daleko izvan američkih granica. Puljić je u svom komentaru naglasio da se ne radi samo o običnom izbornom ciklusu, nego o trenutku u kojem su birači jasno poslali poruku o nezadovoljstvu stanjem u državi, ekonomskim pritiscima i vanjskopolitičkim potezima administracije Donalda Trumpa.
Prema njegovoj analizi, ključni razlozi za ovakav ishod bili su korupcija, visoke cijene i rat protiv Irana. Puljić je istakao da su upravo te teme dominirale razgovorima među glasačima i da su se pretvorile u faktore koji su ozbiljno narušili položaj Republikanske stranke. Posebno je naglasio da su birači sve više reagovali na osjećaj da vlast ne nudi stabilnost, već dodatnu nesigurnost, i to kako na domaćem, tako i na međunarodnom planu. U takvom ambijentu, kako je naveo, demokratska poruka je djelovala snažnije i uvjerljivije.
Jedan od najvažnijih elemenata koje je Puljić izdvojio jeste ekonomski pritisak na obične Amerikance. Prema podacima koje je naveo, 54 posto birača kao glavni razlog svog opredjeljenja navelo je korupciju, dok je 49 posto navelo visoke cijene, a 36 posto rat protiv Irana. On je posebno povezao vojni sukob s rastom cijena goriva, objašnjavajući da takvi događaji ne ostaju ograničeni samo na geopolitičku scenu, nego se vrlo brzo prelijevaju u svakodnevni život građana. Kada energenti poskupe, poskupljuju i hrana, prevoz, logistika i čitav niz drugih proizvoda, što na kraju birači osjećaju direktno u novčaniku.
Republikanci pred teškim periodom u Kongresu
Puljić je ocijenio da bi republikanci mogli biti suočeni s dugoročnim posljedicama ovih izbora, posebno kada je riječ o kontroli Senata. Prema njegovom mišljenju, zbog nepovoljnog izbornog rasporeda i načina na koji se mandati raspoređuju, republikanci vrlo teško mogu brzo vratiti puni institucionalni uticaj. On je upozorio da bi se narednih godina mogla otvoriti potpuno nova faza američke politike, u kojoj bi demokrate imale više prostora da kontrolišu administraciju, pokreću istrage i blokiraju imenovanja koja smatraju problematičnim.
Takva situacija, kako je pojasnio, ne znači samo promjenu većine na papiru, nego i promjenu odnosa snaga unutar ključnih kongresnih odbora. U američkom sistemu, stranka koja ima većinu može određivati dnevni red, kontrolisati saslušanja i pokretati istrage o pitanjima koja smatra važnim. To uključuje odbore za vanjsku politiku, budžet i oružane snage, pa se uticaj promjene većine može osjetiti i u pitanjima sigurnosti, vojne pomoći i međunarodnih sporazuma. Upravo zbog toga, tvrdi Puljić, izborni rezultat ima dalekosežan značaj i za unutrašnje i za vanjske politike SAD-a.
Govoreći o Donaldu Trumpu, Puljić nije štedio kritike. Istakao je da je Trump tokom kampanje pokušavao izbore predstaviti kao svojevrsni referendum o vlastitom mandatu, ali da je nakon poraza nastojao umanjiti ličnu odgovornost. Na to je, gotovo ironično, dodao: „Trump kao Trump, nema tu puno mudrosti“. Prema njegovom mišljenju, upravo je Trumpova lična popularnost, ali i negativan publicitet koji ga prati, doprinijela snažnom mobiliziranju protivničkog biračkog tijela. U tom kontekstu Puljić je spomenuo i Elona Muska, koji je republikancima donirao gotovo pola milijarde dolara, ali se uprkos ogromnom finansijskom ulaganju našao među najvećim gubitnicima izbornog ciklusa.
Posebnu pažnju Puljić je posvetio temi korupcije, za koju tvrdi da je bila jedan od najštetnijih faktora za republikance. Naveo je slučajeve povezane s članovima Trumpove porodice, uključujući trgovinu kriptovalutama, primanje skupih poklona i dobijanje unosnih poslova za Trumpove sinove i zeta Jareda Kushnera. Spomenuo je i kontroverze povezane s ruskim dizelom, ističući da su takvi primjeri dodatno pojačali nepovjerenje javnosti. Po njegovim riječima, upravo taj osjećaj da je politika postala prostor za privatnu korist, a ne javni interes, najviše je pogodio republikanski imidž.
Šta izbori znače za Ameriku, Evropu i NATO
Puljić smatra da bi izborni rezultat mogao značajno utjecati i na američku vanjsku politiku. Posebno je izdvojio odnose prema Evropi, Ukrajini, Rusiji i NATO-u, navodeći da su ratovi, sigurnosne krize i međunarodne napetosti postali jedno od centralnih pitanja kampanje. Kako je objasnio, vanjska politika više nije izdvojena tema kojom se bavi uzak krug stručnjaka, nego pitanje koje birači direktno povezuju sa svojim životnim troškovima i osjećajem sigurnosti. Zbog toga će, prema njegovom mišljenju, nova kongresna većina imati snažniji utjecaj na oblikovanje kursa administracije.
U tom kontekstu Puljić je spomenuo i mogućnost da se pokrene postupak opoziva ministra odbrane Petea Hegsetha. Ukoliko bi do toga došlo, rasprave bi se odnosile na američke odnose s Iranom, Ukrajinom i Rusijom, kao i na najave o povlačenju dijela američkih vojnika iz Evrope. Posebno je naglasio da bi i odnos prema saveznicima u NATO-u mogao biti pod pojačanom kontrolom, što bi, prema njegovoj procjeni, stvorilo dodatnu nesigurnost među evropskim partnerima Washingtona. U svijetu u kojem se sigurnosne veze oslanjaju na povjerenje i predvidivost, svaka promjena kursa izaziva lančanu reakciju.
Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, Puljić je poručio da bi izborni rezultati mogli značiti povratak na normalu u odnosu izvršne vlasti SAD-a prema regionu. Kao signal promjene izdvojio je i zahtjeve za ostavke Suzy Wiles, šefice Trumpovog kabineta, te Jamesa Blaira, koji je ranije boravio kod Milorada Dodika. Dodatnu pažnju, prema njegovim riječima, izaziva i činjenica da kćerka Suzy Wiles, Keti, lobira za Dodika, što otvara pitanje mreže političkih i lobističkih veza iza kulisa američke politike. Puljić smatra da bi nakon ovih izbora mogli uslijediti novi pritisci za ponovno uvođenje sankcija Dodiku, ali i istrage o lobističkim aktivnostima i novcu izdvojenom za takve usluge.
On je podsjetio i na Dodikov boravak u Sjedinjenim Američkim Državama te prisustvo konferenciji jedne desničarske konzervativne organizacije koja će biti održana na Trumpovom imanju na Floridi. Iako Dodik neće biti govornik, prema Puljićevim riječima, na skupu će učestvovati pojedini lobisti koje plaćaju novcem građana Bosne i Hercegovine. Posebno je izdvojio i moto konferencije o okupljanju „vizionara“, podsjećajući da su među ranije najavljivanim vizionarima bili Viktor Orban i Jair Bolsonaro, političari koji su, kako je rekao, doživjeli ozbiljne političke poraze, dok se Bolsonaro danas nalazi i u zatvoru u Brazilu. U toj simbolici Puljić vidi pokazatelj da se politički savezi često grade na kratkoročnim interesima, a ne na trajnoj snazi.
Govoreći o samom Miloradu Dodiku, Puljić je podsjetio i na njegovu presudu na godinu dana zatvora, navodeći da je kaznu platio i nije je izdržao u zatvorskoj ustanovi. U tom smislu, zaključio je da će Dodik teško moći slaviti u okruženju koje se sve više mijenja, jer se politička klima u Washingtonu očigledno pomjera prema drugačijim prioritetima. „Večerat će i sastajati se s gubitnicima koji su sad u pravoj panici“, kazao je Puljić, aludirajući na slabiji politički kapacitet krugova koji su dosad računali na Trumpovu zaštitu i utjecaj.
Ovakvi izborni rezultati, prema njegovoj analizi, nisu važni samo zbog promjene odnosa snaga u Washingtonu, nego i zato što pokazuju da birači sve snažnije kažnjavaju politiku koja zanemaruje ekonomsku realnost, korupcijske skandale i vanjskopolitičke avanture. Za Sjedinjene Američke Države to znači period intenzivnijih obračuna u Kongresu, a za Evropu i Zapadni Balkan novo testiranje političkih savezništava. U takvom rasporedu, zaključuje se iz Puljićeve ocjene, američka unutrašnja politika i globalna sigurnost ponovo su postale duboko povezane, a posljedice će se osjećati i daleko izvan granica SAD-a.
