U posljednjim danima na političkoj sceni Bosne i Hercegovine ponovo se pojavila ideja održavanja referenduma u Republici Srpskoj, a glavni akter priče je, kao i mnogo puta do sada, Milorad Dodik. Iako se radi o političkom potezu koji je već viđen u različitim formama, ovaj put situacija je dodatno opterećena činjenicom da je Dodik pravomoćno osuđen, te da se suočava s nizom pravnih i političkih prepreka.
Sam Dodik je izjavio da je njegov mandat “dar naroda” i da će upravo narod, putem referenduma, odlučiti o njegovoj političkoj sudbini. Međutim, kako ukazuje niz stručnjaka, ovaj referendum, čak i da se održi, ne bi značio kraj njegovih problema. Naprotiv, mogao bi predstavljati tek još jednu stepenicu u procesu njegovog političkog slabljenja.
O ovoj temi govorio je i profesor Milan Blagojević, doktor pravnih nauka i priznati stručnjak za ustavno pravo. Njegova analiza otvara niz važnih pitanja, kako u vezi s mogućnošću organiziranja samog referenduma, tako i u vezi s postupcima Centralne izborne komisije BiH (CIK).
Prema Blagojeviću, moguće posljedice ovakvog poteza bile bi višeslojne. On ističe nekoliko ključnih koraka koji bi se, prema njegovom mišljenju, desili:
-
Odluka o raspisivanju referenduma — Ako Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) izglasa odluku o raspisivanju referenduma, postoji velika vjerovatnoća da će uslijediti ustavna provjera.
-
Uloga državnih institucija — Inicijativu za ocjenu ustavnosti mogli bi pokrenuti članovi Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka ili Hrvata, ili čak obojica istovremeno. Također, dovoljan broj poslanika iz Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH ima to pravo.
-
Reakcija Ustavnog suda BiH — Blagojević vjeruje da bi Ustavni sud BiH vrlo brzo reagovao, donoseći odluku kojom bi raspisivanje referenduma bilo proglašeno neustavnim.
-
Potencijalna zabrana — Sud bi, osim proglašenja neustavnosti, mogao izričito navesti i zabranu održavanja referenduma.
-
Krivične posljedice — Ukoliko bi se, unatoč zabrani, krenulo u organizaciju referenduma, svako službeno lice, bilo na entitetskom ili općinskom nivou, moglo bi biti krivično gonjeno zbog neizvršavanja odluke Ustavnog suda.
Blagojević je u svom izlaganju naglasio da se ne radi o pukim političkim prijetnjama, već o jasno definisanim pravnim posljedicama. Svaka odluka Ustavnog suda je obavezujuća, i njeno nepoštivanje vodi u ozbiljne pravne probleme za sve uključene.
No, osim što se osvrnuo na pitanje referenduma, profesor je prokomentarisao i postupanje CIK-a u vezi s oduzimanjem mandata Miloradu Dodiku. Njegova ocjena bila je vrlo kritična, posebno u pogledu preciznosti i profesionalnosti odluke.
Blagojević je istakao da je odluka CIK-a “poprilično neodređena” i da u sebi ima niz propusta:
-
U samom naslovu odluke stoji formulacija “odluka o prestanku mandata”, bez jasnog navođenja da se radi o mandatu predsjednika Republike Srpske.
-
U dispozitivu odluke nema preciznog objašnjenja na koje se mandate tačno odnosi ova mjera.
-
Nije navedeno ni o kojim se tačno prijevremenim izborima govori — što je, prema njegovom mišljenju, ozbiljan profesionalni propust.
Profesor smatra da ovakva nepreciznost može biti rezultat nemara, ali i da postoji mogućnost skrivene političke pozadine cijelog slučaja.
Kada se sve sagleda, slika je jasna:
-
Dodik najavljuje referendum kao politički alat kojim želi potvrditi svoju poziciju pred narodom.
-
Pravne institucije imaju jasan put kako da ga zaustave, a u krajnjem slučaju i kazne one koji bi ga pokušali provesti mimo zakona.
-
CIK svojim potezima pokazuje slabosti u tehničkoj i pravnoj preciznosti odluka, što otvara prostor za dodatne političke manipulacije.
U širem političkom kontekstu, ovakve situacije dodatno pogoršavaju političku nestabilnost u zemlji. S jedne strane, politički lideri koriste mehanizme poput referenduma za mobilizaciju biračkog tijela i skretanje pažnje s pravnih problema. S druge strane, institucije sistema moraju balansirati između poštivanja zakona i izbjegavanja dodatnog zaoštravanja političkih odnosa.
Zaključak koji se nameće jeste da je pravna država u BiH pred ozbiljnim izazovom. Ako pravila igre ne budu jednaka za sve, povjerenje građana u institucije dodatno će opasti. Profesor Blagojević upozorava da se nepoštivanje odluka Ustavnog suda ne smije tolerisati, jer bi to dovelo do potpunog urušavanja ustavnog poretka. Istovremeno, ovakve neprecizne odluke poput one CIK-a samo dodatno doprinose konfuziji i otvaraju prostor za političke igre koje ne vode ka stabilnosti, već ka daljim podjelama.
