Iako je cijele sedmice zabilježen rast temperature, meteorolozi su najavili da će danas i sutra (četvrtak i petak) doći do vrhunca drugog ovogodišnjeg toplotnog vala.
Visoke temperature zraka mogu negativno uticati na zdravlje čak i kod potpuno zdravih osoba. Posebno su ugrožene osjetljive skupine poput male djece, trudnica, hroničnih bolesnika, starijih osoba i ljudi koji rade na otvorenom, posebno ako su nezaštićeni od sunca. Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) ističe važnost razumijevanja kako dolazi do sunčanice i toplotnog udara te kako pružiti prvu pomoć.
Sunčanica nastaje usljed dugotrajnog izlaganja glave suncu, posebno kada je potiljak direktno izložen. Naše tijelo se hladi znojenjem i radom kardiovaskularnog sistema, ali kada je glava predugo izložena suncu, temperatura u glavi se povećava. Tijelo pokušava rashladiti mozak upućujući više hladne krvi u glavu, što dovodi do širenja krvnih sudova i povećanja zapremine mozga. To može rezultirati simptomima sličnim potresu mozga, a u težim slučajevima može doći do nesvjestice ili komatoznog stanja. Dr. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ, objašnjava da ozbiljni slučajevi sunčanice zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
Toplotni udar je sličan sunčanici, ali ne mora biti uzrokovan direktnim izlaganjem suncu. Javlja se kada je visoka vlažnost vazduha otežava znojenje i prirodno hlađenje organizma. Toplotni udar može zadesiti radnike u pekari, mornare pored pregrijanog brodskog motora, ili čak osobe u pregrijanim automobilima. U takvim uslovima dolazi do poremećaja centra za termoregulaciju, što može rezultirati povećanjem tjelesne temperature i do 40 stepeni Celzijusa.
Postoje dva tipa toplotnog udara: klasični i naporom izazvani. Klasični se razvija tokom nekoliko dana, obično kod starijih osoba koje nemaju pristup klima uređaju ili tečnostima. Naporom izazvani toplotni udar se brzo razvija kod zdravih i aktivnih ljudi, kao što su sportaši ili tvornički radnici, koji su izloženi visokim temperaturama. Simptomi uključuju jaku glavobolju, suvu kožu, vrtoglavicu, povraćanje, ubrzan puls i plitko disanje.
U slučaju toplotnog udara ili sunčanice, treba odmah početi sa rashlađivanjem. Osobu treba smjestiti u hladovinu ili rashlađenu prostoriju, raskomotiti je i staviti hladne obloge na potiljak i glavu. Važno je stalno mjeriti tjelesnu temperaturu i nadoknađivati izgubljenu tečnost i minerale, izbjegavajući alkohol i kafu.
Ljekaru se treba obratiti ako tjelesna temperatura ne pada uprkos rashlađivanju, ako osoba postane pospana, slabo komunicira ili povraća. U tim slučajevima potrebno je stručno mišljenje kako bi se isključila mogućnost drugih bolesti.
Prevencija uključuje izbjegavanje dugotrajnog izlaganja suncu, nošenje zaštitne odjeće i kape, kao i boravak u klimatizovanim prostorijama tokom najtoplijeg dijela dana. Važno je unositi dovoljno tečnosti, najmanje dva litra dnevno, i izbjegavati pića koja pojačavaju dehidrataciju. Prostorije u kojima se boravi treba redovno provjetravati, a temperatura klima uređaja ne bi trebala biti znatno niža od vanjske temperature.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica apeluje na sve da se pridržavaju ovih preporuka kako bi se zaštitili od negativnih efekata visokih temperatura.
