U noći između trećeg i četvrtog oktobra, područja Jablanice, Konjica, Kiseljaka i Fojnice bila su pogođena teškim poplavama i klizištima, uzrokovanim obilnim padavinama. Ova prirodna katastrofa dovela je do gubitka 26 ljudskih života. Najveći broj stradalih bio je u Jablanici, gdje je poginulo 19 osoba, dok su u Fojnici stradale tri osobe, a četiri u Konjicu. Ove nepogode nisu samo rezultirale ljudskim žrtvama već su prouzrokovale i višemilionske materijalne štete.
Uništenje koje su poplave i klizišta izazvala je nezamislivo. Cijela naselja su ostala devastirana, a mnogi ljudi su izgubili domove i imovinu. Ovi gubici su ostavili duboke tragove na lokalnom stanovništvu, od kojih su neki, poput Edite Džino, izgubili svoje najbliže u tragediji. Edita je ostala bez roditelja i doma, a kroz suze i bol je posjetila ono što je nekada bila njena kuća. Sada je taj prostor potpuno uništen, prekriven ruševinama i blatom.
Drugi stanovnici Donje Jablanice, čije su kuće djelimično oštećene, pokušavaju spasiti ono što se može sačuvati. Mnogi su angažovani u raščišćavanju svojih domova i dvorišta, ali oštećenja su ogromna. Proces obnove bit će dugotrajan i zahtijevat će mnogo truda i resursa.
Iako je priroda odigrala ključnu ulogu u ovoj katastrofi, pažnju je privukla i mogućnost da je dio nesreće bio uzrokovan ljudskim faktorom. Naime, Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona otvorilo je istragu o radu kamenoloma u Donjoj Jablanici. Postoji sumnja da je otpad sa tog kamenoloma, pod pritiskom obilnih kiša, zatrpao naselje ispod. Ovo je dovelo do ozbiljnih pitanja o sigurnosnim standardima i potencijalnoj odgovornosti kamenoloma za posljedice ove tragedije.
Kao rezultat, sada se provodi temeljita istraga kako bi se utvrdilo da li je kamenolom mogao spriječiti ovakvu nesreću i da li su njegovi postupci doprinijeli razmjerama katastrofe. Ova pitanja dodatno opterećuju lokalno stanovništvo, koje se već suočava s ogromnim gubicima.
Osim ljudskih žrtava, nanijeta je ogromna materijalna šteta u ovim krajevima. Poplave su uništile stambene objekte, puteve i infrastrukturu, a klizišta su dodatno pogoršala situaciju. Šteta se procjenjuje na milione, a oporavak će trajati godinama. Ono što je posebno važno napomenuti je da mnogi ljudi, poput Edite Džino, nisu izgubili samo materijalna dobra, već i svoje najbliže, što čini ovaj proces još težim.
Nabrojimo ključne posljedice ove tragedije:
- 26 izgubljenih života na području četiri općine.
- Milionske materijalne štete koje su pogodile domove, infrastrukturu i puteve.
- Otvorena istraga o potencijalnoj odgovornosti kamenoloma za ovu katastrofu.
Lokalne vlasti, zajedno s državnim institucijama, pokušavaju organizovati pomoć preživjelima. Već su pokrenute akcije pomoći, ali će obnova trajati godinama. Ključni zadatak sada je obezbijediti privremeni smještaj za one koji su izgubili domove, te osigurati osnovne uvjete za život. Vlasti i humanitarne organizacije već su angažovane na pružanju pomoći, ali će biti potrebni dodatni napori kako bi se zajednice vratile u funkcionalno stanje.
Zaključak ove tragične priče jeste da su ovakve nepogode uvijek poziv na odgovornost, kako prirodnu, tako i ljudsku. Iako se ovakve katastrofe ne mogu u potpunosti spriječiti, adekvatne preventivne mjere i sigurnosni standardi mogli bi ublažiti posljedice. Za stanovnike Jablanice, Konjica i okolnih mjesta, obnova će biti dug i bolan proces, ali solidarnost i podrška iz cijele zemlje daju nadu da će, iako polako, povratiti svoje domove i živote.
